Problem neaktivnosti stanovništva je pitanje o kojem se u Bosni i Hercegovini nedovoljno govori. Studija "Dijagnoza tržišta rada u BiH" koju je realizirao Ekonomski institut Sarajevo, potencirala je, uz nezaposlenost, problem neaktivnosti stanovništva u BiH. Prema definiciji, radno sposobne osobe su u dobi 15 - 65 godina, a nisu zaposlene, niti traže zaposlenje, piše Večernji list BiH.
Izgledi za zaposlenje
Prema toj studiji, ukupan broj ovih osoba u 2014. godini je bio 1,465.000. Kada se na taj broj dodaju i stvarno nezaposlene osobe (311.000), dobije se podatak da su dvije trećine osoba u radnoj dobi nezaposlene ili neaktivne. Posebno je problematična stopa neaktivnosti, a u okviru koje gotovo 60% osoba ima završenu osnovnu školu. Prema ovom pokazatelju, BiH je rangirana među posljednjim u svijetu. Problem aktivacije, odnosno zapošljavanja neaktivnih osoba, je u tome što ih je većina samo sa završenom osnovnom školom i manje, što su mnogi od njih umirovljeni prije 65. godine, nesposobni za rad ili obeshrabreni (vjeruju da ne mogu naći zaposlenje). Problem neaktivnosti posebno je izražen kada se računa stopa zaposlenosti u BiH (zaposleni kao postotak u odnosu na stanovništvo u radnoj dobi). Prema kalkulacijama Ekonomskog instituta Sarajevo, ova stopa iznosi 40 posto. Razine obrazovanja usko su povezane sa zapošljavanjem i sudjelovanjem u radnoj snazi. Prema podacima iz ankete o radnoj snazi, više od 79% radno sposobnog stanovništva s osnovnim obrazovanjem ili manje bilo je izvan radne snage; a samo 14,9% je bilo zaposleno. Mali broj nezaposlenih među onima sa završenom samo osnovnom školom je rezultat opće obeshrabrenosti koja potječe od niske zapošljivosti osoba s osnovnom školom i manje, te rezultira visokim stopama neaktivnosti, posebice žena. Sa završenom srednjom školom značajno rastu izgledi za zaposlenje. Dvoje od pet onih sa srednjom školom bilo je zaposleno. Ova skupina stanovništva u cjelini bilježi veće sudjelovanje na tržištu rada, s većim udjelom zaposlenih (40%) i nezaposlenih (17,2%). Visoko obrazovani na tržištu rada obično prolaze mnogo bolje: tri četvrtine visoko obrazovanih su u radnoj snazi, a samo 12,3% ih je nezaposleno.
Rodne razlike
Ako indikatore obrazovanja i tržišta rada promatramo iz rodne perspektive, uočit ćemo značajnu razliku u sudjelovanju u radnoj snazi i dostignutoj razini obrazovanja. Više od polovine radno sposobnih žena završilo je ne više od osnovne škole, a manje od 10% ih radi. Ogromna većina žena sa završenom samo osnovnom školom - 86,7% je ekonomski neaktivna. Usporedbe radi, manje od jedne trećine muškaraca u radnoj snazi je završilo samo osnovnu školu i samo dvije trećine njih je neaktivno. Rodne razlike u stopama zaposlenosti su relativno manje za one sa srednjom školom. Ipak, 46,3% radno sposobnih muškaraca sa srednjom školom je zaposleno, naspram samo 31,6% žena.
