Što očekuje BiH u nastavku ove, ali i tijekom 2024. godine? Hoće li doći do smanjenja inflacije, gospodarskog rasta ili nas pak čekaju neki novi izazovi; sve su to pitanja kojima se bavi novo izvješće Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana, a koje donosi okvirni zaključak kako će 2023. donijeti usporavanje svih ekonomija, pa tako i u BiH, piše Večernji list BiH.
No, u 2024. očekuje nas ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na 3 posto u 2024. u uvjetima daljnjeg oporavka u Europskoj uniji, glavnom trgovinskom partneru regije, dok bi niža inflacija trebala doprinijeti rastu raspoloživog dohotka i pružiti podršku potrošnji.
Usporavanje rasta
Kada je riječ o BiH, u ovoj nas godini, procjena je Svjetske banke, očekuje daljnje usporavanje rasta realnog proizvoda na 2,2 posto vođenog sporijom privatnom potrošnjom i sporijim izvozom. Ako se ta procjena usporedi s ostvarenim rastom u prethodnim godinama, vidljivo je o kakvom se izazovu za domaću ekonomiju radi. Naime, u 2022. godini realni rast BDP-a iznosio je 3,9 posto, dok je u 2021. zabilježena stopa od čak 7,4 posto. Usporavanje ekonomskog rasta u BiH bit će praćeno s nekoliko pojava u ekonomskom prostoru, pa se tako očekuje se da će naglo usporavanje izvoza dovesti do povećanja vanjskog deficita u 2023. g. na oko 4,7 posto BDP-a. Osim toga, čini se kako će i vladine blagajne biti na udaru, pa se, nakon fiskalnog suficita od 0,4 posto BDP-a u 2022. g., u 2023. godini očekuje povratak deficita, dijelom i zbog općinskih izbora koji će se održati u 2024. godini. Ipak, očekuje se da će se do 2025. godine fiskalno stanje opet uravnotežiti.
S druge strane, optimizam bi se mogao pronaći u dijelu izvješća koje govori o konačnom usporavanju rasta cijena. Slabija privatna potrošnja i pad cijena prijevoza za rezultat bi mogli imati stopu inflacije od 5,8 posto u 2023. godini, što predstavlja značajno usporavanje nakon što je u 2022. godini zabilježeno 14 posto. I u razdoblju 2024. - 2025. godine očekuje se stabilizacija inflacije na oko 2 posto godišnje na krilima nižih cijena prijevoza, odnosno u skladu s inflacijom prije pandemije. No, svakako pritom treba ukazati na činjenicu da usporavanje inflacije ne znači nužno povratak cijena na razine kakve su bile prije, već je izvjesno kako se radi o sporijem rastu cijena proizvoda. Takvo što trebalo bi dati dovoljno vremena za ojačavanje životnog standarda kroz nužan rast plaća i mirovina. A što pak čeka ekonomsku zajednicu u regiji u 2024.? Prema projekcijama Svjetske banke, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, kao i na Kosovu, pod utjecajem povećanja potrošnje i investicija.
- Unatoč višestrukim šokovima, zemlje zapadnog Balkana uspjele su zabilježiti rast, otvoriti nova radna mjesta i smanjiti stupanj siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ove regije - rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. - Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja ostvarivati napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Europe. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolirao i prerastao u održivi rast - zaključila je ona.
Poljoprivreda
U ovoj regiji, navodi se, potreban je i veći obujam ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog i u poljoprivredi. - Poljoprivreda je jedan od sektora na koji najznačajnije utječu suše, skraćivanje godišnjih doba i nepredvidivost obrazaca vremenskih prilika. Ako zaštite poljoprivredu od prirodnih rizika i učine je otpornijom, ekonomije zapadnog Balkana mogle bi nastaviti povećavati produktivnost poljoprivrede unatoč nepovoljnom utjecaju klimatskih promjena i biti u stanju održivo proizvoditi više kvalitetne hrane za domaće potrebe, ali i za izvoz, među ostalim, i u EU - izjavila je Natasha Rovo, viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autora izvješća. Informacije koje su iznesene u izvješću Svjetske banke trebale bi biti svojevrsna vodilja institucijama na svim razinama vlasti u BiH u procesu donošenja i provedbe reformskih zahvata u ekonomskom prostoru, s kojima bi se zemlja onda mogla lakše suočiti s izazovima, poput deficita u vanjskog trgovini, pada BDP-a, ali i još uvijek visokih stopa inflacije.
