Broj mrtvih u Europi uslijed vremenskih nepogoda mogao bi pedesetostruko porasti do kraja ovog stoljeća, a samo od ekstremne vrućine moglo bi umrijeti više od 150.000 ljudi godišnje do 2100. ako se ništa ne učini kako bi se suzbili učinci klimatskih promjena, objavili su znanstvenici.
U studiji objavljenoj u stručnom časopisu The Lancet Planetary Health znanstvenici ukazuju na to da klimatske promjene postaju sve veće opterećenje za društvo i da bi svaki drugi Europljanin mogao osjetiti posljedice ako ne bude kontrole emisije plinova s učinkom staklenika i ekstremnih vremenskih prilika. Prema predviđanjima temeljenima na pretpostavci da neće doći do smanjenja emisija štetnih plinova niti poboljšanja politike za smanjenje utjecaja ekstremnih klimatskih uvjeta, broj smrtnih slučajeva povezanih s klimom u Europi porast će s 3000 godišnje, koliko je zabilježeno između 1981. i 2010. godine, na 152.000 godišnje između 2071. godine i 2100. godine.
"Klimatske promjene su jedna od najvećih globalnih prijetnji ljudskome zdravlju u 21. stoljeću i njihov štetni utjecaj na društvo bit će sve više povezan s katastrofama izazvanim ekstremnim vremenskim prilikama", rekao je jedan od autora studije Giovanni Forzieri iz Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije u Italiji. Po njegovim riječima, "ako se globalno zatopljenje hitno ne suzbije", oko 350 milijuna Europljana godišnje moglo bi biti izloženo štetnim klimatskim ekstremima do kraja ovog stoljeća.
U studiji su analizirani učinci sedam najštetnijih vrsta katastrofa povezanih s vremenskim prilikama - toplinskog i hladnog vala, šumskih požara, suše, riječnih i priobalnih poplava te olujnog nevremena u članicama EU-a plus u Švicarskoj, Norveškoj i Islandu. Tim je proučavao podatke o nepogodama od 1981. do 2010. kako bi procijenio izloženost stanovništva a potom ih je kombinirao s klimatskim predviđanjima te mogućim demografskim kretanjima. Njihovo otkriće pokazuje da bi toplinski valovi mogli biti najsmrtonosniji i da bi mogli biti odgovorni za 99 posto svih smrti povezanih s klimatskim promjenama rastući s 2700 godišnje koliko je zabilježeno od 1981. do 2010. na 151.500 u razdoblju od 2071. do 2100. Istraživanje previđa i značajni rast smrtnosti zbog priobalnih poplava sa šest smrti godišnje na početku stoljeća na 233 do kraja stoljeća.
