U budućnosti federalne, županijske, gradske i općinske vlasti moraju zaustaviti trend donošenja novih naknada i raznih dažbina, posebice komunalnih naknada za dalekovodne koridore i ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, koje samo povećavaju cijenu struje krajnjim potrošačima, piše Večernji list BiH. Na tom tragu federalna će Vlada, u suradnji s dva elektroprivredna poduzeća, preispitati obvezu plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za Hercegovačko-neretvansku županiju, koja je uvedena donošenjem Zakona o vodama još 2013. godine. Tražit će se promjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata zbog visine naknada koje predstavljaju dominantan trošak u troškovima proizvodnje električne energije u hidroelektranama na rijeci Neretvi. Ta naknada zajedno s troškovima posebne naknade za Hercegovačko-neretvansku županiju i za vodni doprinos iznosi 24,4 milijuna KM ili 34,4 posto ukupnih troškova hidroelektrana na Neretvi ili 54,6 posto u odnosu na operativne troškove bez amortizacije. “Dodatni problem su odredbe ovog zakona koje su neprecizne jer ih nije moguće na jasan i nedvosmislen način primijeniti, a što ima za posljedicu pokretanje tužbi od općina na području djelovanja podružnice HE na Neretvi. Zakonom je kao kriterij za određivanje naknade utvrđena količina prikupljene vode, istodobno uz mogućnost promjene ove naknade u ovisnosti o promjeni cijene električne energije.
Analize
Oba ova kriterija su nejasna i neprecizna te izazivaju sporove”, napominju iz Vlade FBiH. U cilju osiguranja skladnog rada, dugoročno održivog razvoja i uspješnog poslovanja elektroprivrednih društava i usklađivanja Zakona o električnoj energiji u FBiH, federalna Vlada će preispitati odredbe Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata. Također će biti analizirana mogućnost da se kroz dugogodišnje koncesijske ugovore riješe pitanja prava korištenja vodnih resursa na dulji rok uz troškove koncesijskih naknada koji bi bili lako primjenjivi, uz razumne stope i iznose koji ne bi negativno utjecali na konkurentnost kompanija na domaćem i regionalnom tržištu. U idućih nekoliko mjeseci Elektroprivreda HZ HB i Elektroprivreda BiH moraju pristupiti izgradnji kapitalnih projekata kao što su TE Tuzla 7, HE Vranduk, HE Janjići, VE Podveležje, TE Kakanj 8, VE Mesihovina, CHE Vrilo, RITE Banovići fotonaponske elektrane. Zbog poštovanja smjernica EU-a, u dva elektroprivredna poduzeća mora se provesti funkcionalno razdvajanje djelatnosti, pravno razdvajanje i neovisnost za djelatnost distribucije, računovodstveno razdvajanje djelatnosti regulirane i neregulirane opskrbe. Pokrenut će aktivnosti na izmjenama Zakona o javnim nabavama BiH kad je riječ o nabavi električne energije na srednjoročnoj i dugoročnoj razini za javna elektroprivredna poduzeća kako bi bila u istom položaju kao i svi drugi trgovci u BiH radi izbjegavanja diskriminacije.
Rast proizvodnje
Vlada Federacije BiH će, kako piše u službenoj odluci, “koncipirati planove elektroprivreda i rudnika u FBiH, tako da se omogući rudnicima ne samo rast opsega proizvodnje već i poboljšanje učinkovitosti i znatno veća produktivnost. Imajući u vidu činjenicu da će u strukturi proizvodnje električne energije u FBiH termoelektrane i dalje predstavljati temeljni dio proizvodnje, čak i u scenariju intenzivne gradnje kapaciteta na temelju obnovljivih resursa te činjenice da deregulacija tržišta zahtijeva rast konkurentnosti, nužan je drukčiji pristup prestrukturiranja rudnika koji podrazumijeva ubrzanje procesa poboljšanja poslovanja rudnika i prestrukturiranja djelatnosti rudarstva s jasno definiranim nositeljima, ciljevima, rokovima i odgovornostima.
