Dio međunarodne zajednice entitetski veto ili pak postojanje vitalnog nacionalnog interesa kao dio daytonskih rješenja i kasnijih prilagodbi kroz odluke o konstitutivnosti naroda vidi kao isključivo mehanizam blokada, o čemu se ponovno najavljuje otvaranje rasprava da se reducira njihov obujam. Iako se ovakvo razmišljanje može predstaviti kao pragmatično zbog aktualnih zastoja, u bosanskohercegovačkim prilikama, kada su na djelu otvorene unitarističke agende u cilju potpunog preuzimanja vlasti, a onda i resursa, ova inicijativa dobiva posve drukčije značenje i praktično je voda na mlin upravo aktualnim političkim tendencijama koje su ovoga tjedna rezultirale i nasilnim donošenjem antieuropske rezolucije uz nadglasavanje Hrvata.
Radikaliziranje odnosa
Takvo što zasigurno se ne može dogoditi na državnoj razini, posebice stoga jer srpska strana u Zastupničkom domu BiH ima mogućnost preko entitetskog veta zaustaviti slične inicijative koje su u FBiH iznova radikalizirale odnose između političkih stranaka, a onda i dvaju naroda. Stoga se umjesto reduciranja ovoga pitanja treba razmisliti i zatražiti proširenje na Zastupnički dom FBiH ovoga mehanizma koji postoji na državnoj razini. Iako ovakva praksa može sve usporavati, ona istodobno potiče predstavnike triju naroda i političkih stranaka na postizanje toliko potrebnim kompromisa koji su nestali iz bosanskohercegovačke prakse. Kada se pak pogleda dosadašnja povijest korištenja entitetskog ili vitalnog nacionalnog interesa u državnom Parlamentu, onda je to bio privilegij ili pravo samo bošnjačke ili srpske strane...
Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...
