Međunarodne financijske institucije, a napose Europska banka za obnovu i razvoj, kao i Europska investicijska banka najsnažniji su financijski partneri Bosni i Hercegovini kada je riječ o izgradnji prometne infrastrukture, a da je tako, svjedoče i podaci o iznosima grant sredstava, kao i onih kreditnih, kojima Europa podupire izgradnju generacijskog projekta - koridora Vc, piše Večernji list BiH.
U publikaciji Vlade Federacije o utrošku sredstava za različite namjene nalazi se i dio koji se odnosi na prometnu infrastrukturu, a u kojem su pobrojeni i najveći međunarodni financijeri. Među njima se ističu Europska investicijska banka i Europska banka za obnovu i razvoj - institucije koje su do sada povoljnim kreditima s nešto više od milijardu maraka potpomogle izgradnju autoceste (EIB oko 531 milijun i EBRD oko 481 milijun), a u pripremi je u vrijeme izrade publikacije bio i novi iznos potpore za nastavak izgradnje, i to 440 milijuna od EIB-a te 120 milijuna od EBRD-a. Tomu svakako treba dodati i iznimno značajnu potporu kroz grant sredstva, a koja u slučaju ovih dviju banaka prelazi 300 milijuna maraka. Među dionicama koje su dobile potporu kroz grant sredstva su i Medakovo -Ozimice, kao i tunel Kvanj - Buna.
Važnost
Federalni ministar prometa i veza Denis Lasić u izjavi za Večernji list ističe kako je iznimno značajna pomoć koja dolazi od europskih financijskih institucija, a kada je riječ o realizaciji strateški važnog infrastrukturnog projekta, odnosno autoceste na koridoru Vc. U tom je kontekstu naveo i kako je suradnja vrlo dobra te kako Europa i na ovaj način podržava Bosnu i Hercegovinu.
U navedenoj publikaciji iznesene su i procijenjene vrijednosti pojedinih dionica koje će se tek graditi, a vidljivo je kako će financijski najzahtjevnije (uz činjenicu da je riječ o tehnički najsloženijem projektu) biti probijanje tunela Prenj, što je procijenjeno na oko 400 milijuna eura, dok je procjena kako će dionica Mostar sjever - Mostar jug stajati oko 350 milijuna eura.
S dva velika infrastrukturna projekta, kao što su tunel Prenj i Mostar sjever - Mostar jug prostor Bosne i Hercegovine bit će u potpunosti povezan s europskim cestovnim koridorima, na sjeveru s koridorom X, a na jugu s jadransko-jonskom autocestom, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo razvojem područja kojima prolazi, gospodarstva, ali i turističkih potencijala.
Izgradnja tunela Prenj generacijski je projekt koji svojom dužinom i kompleksnošću nadmašuje sve do sada izgrađene objekte u regiji, pa i šire. Tunel je lociran u središnjem masivu planine Prenj i s dužinom od 10,45 kilometara (sa svim pristupima oko 12 kilometara) bit će deveti najduži cestovni tunel u Europi, a prvi takav tunel u Bosni i Hercegovini koji prelazi granicu od šest kilometara.
Dionica Mostar sjever - Mostar jug duga je 14,2 kilometra. Prema idejnom projektu, planirana je izgradnja petlje Mostar sjever s bočnim naplatnim mjestom, pet tunela ukupne dužine oko šest kilometara i deset vijadukata/mostova ukupne dužine oko dva kilometra. Dužina otvorene trase je oko šest kilometara.
Federacija BiH i u ovoj godini namjerava nastaviti intenzivne aktivnosti u procesu realizacije ovog infrastrukturnog projekta, ali i ostalih iz segmenta prometne modernizacije, počevši s brzim cestama kroz središnju Bosnu i zapadnu Hercegovinu, koje će omogućiti spoj na autocestu na koridoru Vc. Uz to, namjera je nastaviti i velika ulaganja u energetski sektor.
Investicijski zamah
Pitanje investicija svakako je iznimno važno u vremenima kada se na međunarodnoj razini očekuje pad ekonomske aktivnosti, a zahvaljujući, među ostalim, i stalnoj te izdašnoj potpori koja dolazi i iz Europske unije, zajamčeno je održavanje zamaha iz ranijih godina.