Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto zahvalila je europskim dužnosnicima predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu, visokom predstavniku EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, povjereniku EU-a za susjedsku politiku i proširenje Olivéru Várhelyiju na preporuci za otvaranje pregovora s Unijom, piše Večernji list BiH.
Krišto je zahvalila i premijerima država članica Europske unije, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, kao i svim drugim premijerima zemalja članica EU-a koje su se u prethodnom razdoblju zalagale za otvaranje pregovora s EU-om. - Ta preporuka predstavlja ključni iskorak prema ostvarenju naših europskih integracijskih ciljeva i zahvalni smo na potpori koju ste nam pružili u tom procesu - kazala je Krišto.
Odluke Ustavnog suda
Dodala je kako su u BiH svi svjesni da je još mnogo posla pred BiH kako bi ispunila kriterije članstva u Europskoj uniji i postala punopravna članica europske obitelji. - Vaša posvećenost europskim vrijednostima i stabilnosti u zemljama regije ima dubok utjecaj na nas. Vaša pomoć i posvećenost europskim integracijama BiH predstavljaju iznimno važan korak prema stvaranju stabilnije i prosperitetnije BiH. Ovo nije samo put prema EU već i put prema boljem i prosperitetnijem društvu za sve konstitutivne narode i druge građane Bosne i Hercegovine. Radujemo se budućoj suradnji i nastavku našeg zajedničkog puta prema europskoj budućnosti i punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Vjerujem da ćemo uskoro moći slaviti postizanje novih prekretnica na putu BiH prema EU - kazala je predsjedateljica Vijeća ministara BiH u pismu upućenom visokim dužnosnicima. A da bi prekretnica postala realnost, potrebni su veliki napori, ne samo kako bi se otvorili pregovori, što je ponajprije političko pitanje, nego ispunjavanje vrlo mjerljivih kriterija. Iz Europske komisije naveli su kako se jedan broj odluka Ustavnog suda tek treba provesti, uključujući i odluku o državnoj imovinu. Dodaje se i kako su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio s Europskom konvencijom o ljudskim pravima u skladu sa sudskom praksom u predmetu "Sejdić i Finci". Tvrdi se kako nisu poduzeti nikakvi koraci na razradi socioekonomskih reformi u skladu s preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima iz ekonomskog i financijskog dijaloga. U provedbi SSP-a jednu od zabrinutosti predstavljaju kontinuirane protekcionističke mjere, naveli su iz Europske komisije. No, navedeno je da Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila Program integriranja BiH u EU (NPAA) u skladu sa zahtjevima iz SSP-a. Postignut je određeni napredak u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom (CFSP), no ne u cijelosti, kao što je to bio slučaj sa stavom oko ruske agresije na Ukrajinu. Europska komisija problematizirala je činjenicu da zakoni o državnoj službi još uvijek nisu međusobno usklađeni, a načela profesionalnosti i stručnosti nisu sadržana u procedurama zapošljavanja. Utvrđeno je i kako nema unaprjeđenja kod neovisnosti i nepristranosti pravosuđa. Izvršna i zakonodavna vlast nisu usvojile dodatne mjere zaštite. U primjeni pravila o imenovanju, stegovnoj odgovornosti, profesionalnom napredovanju i sukobu interesa sudaca i tužitelja i dalje postoji nedosljednost i preširoka diskrecija. - Loše funkcioniranje pravosudnog sustava i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Skupština entiteta Republika Srpska pozvala je suce Ustavnog suda BiH da podnesu ostavke i legalizirala neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i narušavajući ustavnopravni poredak zemlje - naveli su u ključnim nalazima iz Europske komisije. Jednako tako, smatra se kako u BiH nije postignut napredak u borbi protiv korupcije.
Ekonomiju ometa politika
Navodi se kako Ministarstvo pravosuđa tek treba podnijeti Vijeću ministara na usvajanje nacrt Zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa standardima EU-a. Očekuje se kako će se pojačati suradnja s Eurojustom i Europskim javnim tužiteljstvom (EPPO). Europska komisija inzistira i na žurnom donošenju Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. U izvješću o stanju u BiH vidi se nazadovanje u jamčenju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja te osiguranje financijske održivosti javnog RTV sustava. U oblasti azila i migracija Europska komisija očekuje da se osigura pristup azilu i osnaži upravljanje granicama. Problematičnim iz EU-a vide unutarnje ekonomsko tržište zemlje koje je i dalje fragmentirano, što negativno utječe na poslovno okruženje. Program ekonomskih reformi smatraju iznimno lošim. - Općenito, ekonomski učinak BiH je ispod svojih potencijala jer je proces izrade politika ometan političkim zastojem, pretjerano kratkoročnim pristupom i nedostatkom fokusa na mjere politika za osiguranje rasta - ističe se u izvješću.
