Uredbom o isplati pomoći poslodavaca, koja je stupila na snagu 27. srpnja 2024. godine, poslodavac u Federaciji BiH može izvršiti isplatu pomoći u maksimalnom iznosu do 2768 KM. Pomoć se može isplatiti u razdoblju od dana stupanja na snagu ove uredbe, odnosno od 27. srpnja 2024. godine, do 31. prosinca 2024. godine, tj. najkasnije do dana prestanka važenja ove uredbe. Prema odluci federalne Vlade, poslodavac je dužan do 15. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći ili njezina dijela dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvješće o isplati, što u slučaju ranije uredbe nije bio slučaj te se ne zna koliko je poslodavaca i koliki iznos novca isplatio radnicima. Isplata pomoći može se izvršiti do šest tranši (dijelova), s tim da ukupan iznos ne može prijeći 2768 KM. Pomoć se može isplatiti i jednokratnom tranšom.
Iz Porezne uprave (PU) FBiH Faktoru su dostavili podatke, po mjesecima, koliko je poslodavaca isplatilo ovu pomoć i u kojem iznosu. Iz PU nisu mogli dati podatke o tome koliko je privatnih, a koliko javnih tvrtki isplatilo jednokratnu pomoć. Spomenimo i podatak da, nažalost, 54 posto radnih mjesta u Bosni i Hercegovini čine ona u državnom sektoru, što je neodrživo. Prema podacima PU, u srpnju su 1032 poslodavca isplatila pomoć u iznosu od 7,584.280,09 KM. Pomoć je isplaćena za 19.109 radnika. U kolovozu je 1817 poslodavaca isplatilo 20,924.888,47 KM. Jednokratnu pomoć dobila su 48.842 radnika. Zaključno s 20. rujna, ovog mjeseca isplaćeno je 4,329.049,88 KM. Pomoć su dobila 15.233 radnika. Isplatu su izvršila 353 poslodavca. Dakle, od stupanja na snagu ove uredbe do 20. rujna poslodavci su na ime pomoći radnicima isplatili 32,838.218,44 KM. S obzirom na to da je proteklo još tjedan dana rujna, taj iznos je premašio 33 milijuna maraka.
- Napominjemo da izvješća o isplati pomoći poslodavaca neprestano pristižu te su stoga podaci podložni izmjenama sve dok se ne završi potpuni prijam i obrada pristiglih izvješća - kazali su iz PU. Federalni zastupnik i ekonomski stručnjak Admir Čavalić ranije je izrazio zadovoljstvo što je Vlada Federacije BiH reagirala na njegovu kritiku o tome da ne postoje službene evidencije u vezi s ovim isplatama. Ranije ni jedna institucija nije imala podatak koliko je poslodavaca isplatilo pomoć radnicima, koliko ih je u privatnom, a koliko u javnom sektoru. - Kao što sam i najavio, Vlada FBiH prihvatila je inicijativu koju sam ranije uputio u vezi s isplatom jednokratne pomoći radnicima. Drago mi je što se također reagiralo na kritiku da nemamo službenih evidencija u vezi s ovim isplatama. Sada su poslodavci u obvezi podatke o isplati dostaviti Poreznoj upravi, a onda Porezna uprava dalje Ministarstvu financija odnosno Vladi FBiH. Tako da ćemo početkom iduće godine imati potpunu statistiku u vezi s (ne)uspješnosti ove mjere. Ohrabrujem poslodavce (koji su u realnoj mogućnost, naravno) da isplate jednokratnu pomoć do 2768 KM radnicima. Na kraju moram napomenuti da ova uredba nije dio "fiskalnih mjera", kako to Vlada FBiH navodi, već samo podsjetnik da još uvijek nemamo fiskalnih reformi - objavio je na svom Facebook profilu Čavalić.
Čavalić se ovih dana osvrnuo na podatke koje je dostavila Porezna uprave Federacije u vezi s isplatom jednokratne pomoći radnicima, ističući činjenicu da je javnosti još nepoznat podatak koliki je udio privatnog, a koliki javnog sektora u isplati. - Međutim, moram naglasiti da je ovo ipak jedan iskorak jer imamo neku evidenciju Porezne uprave i Ministarstva financija. Potpunu informaciju imat ćemo tek u veljači 2025. godine - kazao je.
Podsjetimo, Vlada FBiH je prvu uredbu o isplati pomoći poslodavca usvojila u prosincu prošle godine, a ona je naišla na odobravanje i zaposlenika i poslodavaca s obzirom na to da je poslodavcima omogućeno zaposlenicima osigurati veća primanja bez obveze plaćanja poreza na dohodak i doprinosa.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, oko 120.000 radnika prima najnižu plaću, a još dodatnih 70.000 radnika prima nešto višu plaću od najniže, odnosno plaću u iznosu do 800 KM, te su te činjenice detaljno razmatrane prilikom analize potencijalnog seta fiskalnih mjera. Koliko su to mizerni iznosi plaće, govori i podatak da je iznos potrošačke košarice iz godine u godinu sve viši te je dosegnula 3000 KM. S druge strane, koliko je povećanje plaća nužno, potvrđuje i podatak da jedna prosječna obitelj danas izdvaja čak 1123 KM više u odnosu na njezinu vrijednost iz 2020.
