Iako je federalna Vlada još prije pet godina usvojila dokument pod nazivom “Strateški pravci razvoja visokog obrazovanja u FBiH od 2012. do 2022.”, još ni jedna točka iz tog dokumenta nije do kraja realizirana. Zbog inertnosti vlasti, Federacija BiH nema uopće nikakvu razrađenu strategiju o potrebama za visokim stručnim kadrovima niti je do sada na županijskoj razini razvijeno ekonomsko-strateško planiranje. Zbog svega se, kako su priopćili iz Ureda za reviziju, ne može govoriti o usklađenosti visokog obrazovanja s ekonomskim razvojem županija i Federacije BiH. Za potrebe planiranja upisa studenata zasnovanog na prognozama potreba visoko stručnih kadrova u odnosu na tržište rada, iz Federalnog ministarstva znanosti i obrazovanja kazali su kako se koriste službeni statistički podaci Federalnog zavoda za statistiku te podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, županijskih resornih ministarstava i javnih sveučilišta u FBiH, piše Večernji list BiH. “Praćenjem realizacije preporuke koja se odnosi na bazu podataka, utvrđeno je kako na federalnoj razini nije uspostavljena jedinstvena baza podataka o visokom obrazovanju u koju bi sve relevantne institucije sa županijske i federalne razine dostavljale potrebne podatke u cilju planiranja visokog obrazovanja u odnosu na tržište rada”, stoji u izvješću revizora. Iako su se političari u Federaciji BiH javno zaklinjali kako je obrazovanje, po Ustavu, u nadležnosti županija, ni jedna od 10 županija u Federaciji BiH nije realizirala neke od postavljenih ciljeva, kao što je jasno definirani prijedlog plana upisa, a ne samo broj kandidata za upis. Ni jedna od deset županija nije donijela strateške planove razvoja visokog obrazovanja, standarde i normative za visoko obrazovanje, vodeći računa o međužupanijskoj usuglašenosti tih normativa. U većini županija nije donesena strategija njihova razvoja ni strategija razvoja visokog obrazovanja. Revizori napominju kako su županijske vlade imale mogućnost, donošenjem primjerenih kriterija za financiranje, utjecati na planiranje visokog obrazovanja, a ni jedna županija nema jasno definirane kriterije za financiranje visokog obrazovanja.
Na razini Federacije BiH nije uspostavljena jedinstvena baza podataka u koju bi mjerodavne institucije sa županijske razine obvezno i redovito dostavljale sve relevantne podatke o upisnoj politici i potrebama tržišta rada. Također, napominju kako županijske institucije vlasti raspolažu različitom vrstom i količinom podataka, što ne predstavlja odgovarajuću osnovu za realno planiranje upisa studenata. Nije realizirana preporuka koja se odnosi na usklađivanje stručnih i znanstvenih zvanja. Neusklađeni podaci otežavaju korištenje, uspoređivanje i analizu podataka, tako da ne mogu predstavljati pouzdan izvor i kvalitetne informacije za planiranje visokog obrazovanja.
Zanimljivo je kako na federalnoj razni vlasti uopće nije uspostavljen registar svih visokoškolskih ustanova u Federaciji BiH.
