Vlada Federacije BiH uvelike je u sedmoj godini “produljenog” mandata, a unatoč lošoj političkoj situaciji i međustranačkim prijeporima, djeluje vrlo stabilno i uspijeva očuvati ekonomsku stabilnost u zahtjevnom pandemijskom vremenu. U pripremi je entitetski proračun za sljedeću godinu, a dopremijerka i ministrica financija Jelka Milićević u intervjuu za Večernji list BiH najavljuje kako će se i na njemu vidjeti kontinuitet Vladine politike koja je i do sada davala rezultate.
Večernji list: Kakvi su pokazatelji u pogledu ekonomskog stanja u Federaciji, pa i u samom proračunu, imajući u vidu posljedice pandemije koronavirusa?
- Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma, za vrijeme globalne pandemije u svijetu je bez posla ostalo 140 milijuna ljudi i ekonomske posljedice pandemije četiri su puta veće nego što su bili negativni učinci koje je izazvala financijska kriza 2009. godine. Mogu reći da se Federacija BiH kretala također u tim globalnim okvirima. Mi smo za vrijeme pandemije prvo osjetili udar na zdravstvene ustanove, a potom i na ekonomiju zatvaranjem poslovnih subjekata i gubitkom radnih mjesta. U vrlo kratkom razdoblju gotovo je 26 tisuća ljudi u FBiH ostalo bez posla. Nakon tih prvih udara Vlada Federacije smogla je snage i u okviru svojih kapaciteta uspjela ublažiti ove negativne posljedice. Danas s pravom možemo reći kako smo u toj, 2020. godini uspjeli zaštititi radna mjesta, postojeće kapacitete gospodarskih subjekata i stvoriti preduvjete da već sad, u trećem tromjesečju ove godine možemo reći kako se vraćamo na ekonomske parametre iz 2019. godine i da će naš bruto društveni proizvod rasti iznad tri posto. Dakle, idemo u smjeru oporavka koji će dulje trajati, ali podaci ohrabruju. Vlada se rukovodila programom stabilizacije koji smo donijeli prošle godine, a on je fokusiran na fiskalnu i makroekonomsku stabilnost, na podršku i očuvanje radnih mjesta, na socijalnu skrb i zdravstveni sektor te sva ostala pitanja koja bi trebala doprinijeti nastavku oporavka nakon pandemije. Uistinu mislim da ćemo makroekonomske pokazatelje imati i dalje u uzlaznoj liniji, a za sve to potrebno nam je i bolje političko okruženje te optimizam u Federaciji BiH.
Večernji list: Kakve su konkretno rezultate dale mjere koje je Vlada poduzela prošle godine? Tu, prije svega, mislim na uspostavu fondova za pomoć gospodarstvu u vrijeme pandemije?
- Svi pokazatelji govore da su u prošloj godini pale gospodarske aktivnosti, da su ukupna vrijednost, dobit i kapital gospodarskih subjekata smanjeni. To znači da su naši gospodarski subjekti isključivo iz svojih rezervi i uz potporu Vlade uspjeli očuvati svoje kapacitete te danas imamo rekordan izvoz iz Federacije BiH. To su, kako kažu, povijesni podaci. Imali smo takve podatke 2018. godine, kada je bila ekspanzija izvoza, i imamo sada u prvoj polovini ove godine. Pogotovo je to vidljivo u pojedinim djelatnostima. Sve se, naravno, odražava i na bruto društveni proizvod FBiH koji za prvo polugodište 2021. godine iznosi 5,523 milijarde KM. U 2020. godini bio je 5,460 milijardi KM, a u 2019. 5,233 milijarde KM. Prosječna plaća 2019. godine bila je 921 KM, a u ovoj godini iznosi 999 KM. Broj zaposlenih u 2019. godini bio je najveći otkad postoji Federacija i dosegao je 532.160, a sada je 526.098. Iznos prikupljenih izravnih poreza raste i u prvoj polovini 2019. godine iznosio je 2,573 milijarde KM, a u istom razdoblju ove godine 2,702 milijarde KM. Naše mjere, koje su išle u smjeru subvencioniranja radnih mjesta, doprinosa, prepoznavanje ugroženih djelatnosti i interveniranje iz proračuna, intervencije prema nižim razinama vlasti i zdravstvenim ustanovama, sve to očuvalo je sustav izravnih poreza. Tako smo uspjeli očuvati stabilnost isplate mirovina i njihovo povećanje prošle godine za 2,8 posto. Sve su to brojke koje nam daju za pravo kazati kako smo prebrodili najteže razdoblje izazvano pandemijom. Naravno, ovisno o daljnjem razvoju epidemiološke situacije, morat ćemo svi uložiti dodatne napore kako se ne bi ponovili proljetni mjeseci iz prošle godine.
Večernji list: Koje će biti glavne značajke federalnog proračuna za sljedeću godinu?
- U fazi smo pripreme proračuna i definiranja politika Vlade koje će biti prepoznate i kroz proračun. Naše opredjeljenje je, kao i prošle godine, da se pomogne gospodarskim subjektima. Nastavit ćemo razvijati mjesto i ulogu Jamstvenog fonda. A svakako ćemo nastaviti s Union bankom kreditiranje pod povoljnijim uvjetima, poglavito mladih. Bit će tu i nova stavka koja se odnosi na osiguranje plaće roditeljima njegovateljima te smo u prilici najaviti i usklađivanje vrijednosti mirovina za 2022. godinu. Kad je riječ o troškovima administracije, nastavit ćemo restriktivnu politiku, a potpomagat ćemo infrastrukturne projekte, odnosno kapitalne investicije, uključujući gradnju cesta. Naša politika imat će kontinuitet i u pogledu prepoznavanja zdravstvenih ustanova, potrebe restrukturiranja zdravstvenog, kao i energetskoga sektora te usvajanje preostalih reformskih zakona iz oblasti financija.
Večernji list: Hoće li doći do povećanja proračuna u odnosu na ovu godinu te koliko njegova visina i stabilnost ovise o vanjskim izvorima, uključujući kreditna sredstva?
- I do sada su ta sredstva iz vanjskih izvora pratila naše transfere nižim razinama vlasti i kapitalne investicije. I ovaj će put ta sredstva, i na ulaznoj i na izlaznoj strani proračuna, biti vezana uz te namjene. Prema predviđanjima, u 2022. godini očekuje se porast prihoda od gotovo četiri posto, a u 2023. također iznad 4 posto. Tako da možemo reći da je proračun stabilan i da će sve što je predviđeno biti i financirano. Ovisno o izvoru financiranja, može doći samo do promjene u tom dijelu kapitalnih ulaganja koje sam spomenula.
Večernji list: Očekujete li usvajanje proračuna do kraja godine, posebno imajući u vidu nezavidnu političku situaciju i upitnu parlamentarnu većinu?
- Volim reći da ova Vlada nikada nije imala odluku o privremenom financiranju, odnosno da smo uvijek imali usvojen proračun navrijeme. Smatram da odgovarajućim prezentiranjem naših politika i zagovaranjem u Parlamentu možemo naći podršku zastupnika i očekujem da imamo usvojen proračun do kraja ove godine.
Večernji list: Vlada FBiH donijela je odluku o raspodjeli sredstava od MMF-a županijama. Kada će ta odluka biti realizirana, a sredstva doznačena županijama? I što je sa sredstvima koja bi trebali dobiti općine i gradovi?
- Kad smo usvajali ovogodišnji proračun ta sredstva bila su uvjetovana sredstvima od MMF-a. Stekli smo uvjete da se to realizira i FBiH je pripalo oko 400 milijuna KM ovih sredstava koja su svojevrsni depozit BiH u MMF-u i temeljem tog priljeva na Vladi smo donijeli odluku o raspodjeli sredstava županijama. Odluka je objavljena u Službenom listu, potpisani su ugovori i upućeni županijama. Čim dobijemo povratne informacije od županija, ta sredstva bit će uplaćena. Što se tiče transfera općinama, on nije bio uvjetovan sredstvima MMF-a, ali je bio vezan uz javni poziv jer Vlada, od tih 30 mil. KM, 10 mil. raspoređuje podjednako na sve općine, a preostalih 20 mil. KM raspoređuje se po projektima. Budući da je pristigao veliki broj projekata, a složen je i način njihova vrednovanja, Povjerenstvo još radi taj posao i nadam se da ćemo donijeti odluku o raspodjeli sredstava tijekom ovog tjedna.
Večernji list: Za koje namjene idu preostala sredstva MMF-a koja su pripala Federaciji BiH?
- Ta sredstva idu prema određenim djelatnostima. To su sredstva koja se slijevaju u Stabilizacijski fond i na Vladi smo donijeli odluku da 105 milijuna KM bude upućeno prema trima ministarstvima i da se prema programima utroška odrede prioriteti i raspodjela novca. Ministarstvu poduzetništva i obrta dodijeljeno je 60 milijuna KM, Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva 30 milijuna, a Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 15 milijuna KM. Vjerujem da će raspodjela tih sredstava biti po kriterijima koji će biti na tragu politika Vlade FBiH. To znači da će biti usmjerena na kapitalne investicije, očuvanje radnih mjesta i kapaciteta u tim resorima.
Večernji list: Kakvi su odnosi u Vladi FBiH imajući u vidu političku situaciju u zemlji i strahujete li da bi 2022., kao najavljena izborna godina, mogla zakomplicirati i sam rad te funkcioniranje Vlade?
- Vlada FBiH je vlada koja ima puno tekućih obveza i odgovornosti. Ne treba zaboraviti da je tu mnogo socijalnih davanja, mirovinski fond i cijeli spektar tekućih zadaća koje mi ministri moramo prepoznati i osigurati da sustav funkcionira. Često u Vladi imamo prijepora i nesuglasica, ali stalnim razgovorom i kompromisima pokušavamo nadići te probleme. Ipak, mi smo i predstavnici svojih stranaka i određene probleme koji se pojave odgađamo dok ne nađemo neko rješenje. Ponosna sam što kao Vlada uglavnom uspijevamo naći ta rješenja. A treba imati u vidu da nam nedostaju i dva ministra te da na određeni način svi pokrivamo te resore i postoji određena solidarnost u raspodjeli posla, što je vjerojatno posljedica toga što već dugo radimo zajedno. Može li Vlada napraviti iskorak pa imati veći utjecaj na klubove zastupnika stranaka iz kojih i sami dolazimo, često se i sama pitam jer nam se dogodi da rješenja koja smo lako usuglasili u Vladi ne budu podržana u Parlamentu. •
