Mnoge općine u BiH imaju svoj brend. U Glamoču je to krumpir, a njemu u čast 16. je godinu zaredom priređena manifestacija "Dani glamočkog krumpira", popularna Krumpirijada. Premda vremenski uvjeti nisu bili optimalni, proizvođači najvažnije povrtnice zadovoljni su prinosom, a i vrijeme se potrudilo da manifestaciju posvećenu njegovu veličanstvu, glamočkom krumpiru, pozlati suncem i ugodnom temperaturom. Zamijetili smo kako je riječ o najposjećenijoj manifestaciji dosad, piše Večernji list BiH.
- Nikad posjećenija i nikad više izlagača. Imamo 45 štandova i ovo nam govori da bismo trebali iznaći i neku veću površinu za sajam. Njime odajemo počast najvećem ambasadoru Glamočkog polja i nas, Glamočana, to je naš nadaleko poznati glamočki krumpir, koji je othranio i hrani brojne obitelji, ljude, koji je školovao brojne doktore, inženjere. Imamo svoje preplodno Glamočko polje u kojem uspijeva mnoštvo različitih kultura - kazao nam je općinski načelnik Nebojša Radivojša, uz napomenu kako je organizator manifestacije lokalna samouprava, koja je osigurala i nagrade za najveći uzgojeni krumpir, najukusniju pitu krumpirušu, najuređeniji poljoprivredni štand, a i svaki je izlagač za sudjelovanje dobio po 50 KM.
Stručni suradnik za poljoprivredu Slobodan Paštar kazao nam je kako se prosječan prinos kreće oko 30 tona po hektaru. Nije kao u najrodnijim godinama, no zato je plod iznimne kakvoće. Istaknuo je kako je Krumpirijada odavno prešla lokalne granice, barem po sudionicima, kao i da ih ima gotovo iz cijele BiH, ali i susjednih općina.
Svoje plodove s Kupreške visoravni predstavila je i Valentina Duvnjak, koja je novinarstvo u Banjoj Luci poodavno zamijenila organskom poljoprivredom u rodnom Malovanu. Kaže kako je sve što vidimo na njezinu štandu uzgojeno bez bilo kakve kemije i da je to pokazatelj koliko je zemlja na Kupresu kvalitetna. I Ilija Radoja, naš stari znanac koji je sudjelovao na svim Krumpirijadama dosad, ponosi se svojim proizvodima, ali i članstvom u Udruzi "Glamočki krumpir" koja je ishodila zaštitu njegova zemljopisnog podrijetla.
- Nama proizvođačima cilj je i bio da naš krumpir bude prepoznatljiv na tržištu, da naši kupci znaju što kupuju i da, jednostavno, naša kvaliteta dođe do izražaja. I već se to osjeti u prodaji. U pregovorima smo i s određenim trgovačkim lancima - govori nam Ilija.
Krumpirijada je mjesto na kojemu se degustiraju pite i razna jela od krumpira, ali i slastice. Tako su i osnovci s nastavnicom Antonelom Jozić pokazali da se, uz pogačice i knedle od krumpira, može napraviti i torta obogaćena orasima i čokoladom. Inače, ove je godine najveći izloženi krumpir od 1682 grama proizveo Stefan Radumilo.
