Godišnje se u Bosni i Hercegovini proda više od 5000 stanova ili stanova u kući, a za razliku od velikog broja zemalja Europske unije, gdje je tijekom 2022. godine zabilježen pad prodaje, u ovoj zemlji potražnja ne jenjava, piše Večernji list BiH.
Podaci o broju prodanih stanova iznenađuju i kada se uzme u obzir cijena četvornog metra, kao i visina prosječne plaće.
Potražnja i dalje velika
Naime, radnik koji u Bosni i Hercegovini radi za prosječnu plaću od 1300 KM za stan od šezdesetak kvadrata u Sarajevu, za koji je, prema trenutačnim cijenama, potrebno izdvojiti oko 240.000 KM, treba raditi dulje od 15 godina, i to da sav zarađeni novac daje samo za kupnju stana. Dakle, ako bi osoba koja zarađuje navedeni iznos mjesečno za stan izdvajala pola prihoda, a od drugih pola živjela (što je mnogo realnija opcija), spomenuti stan mogla bi si priuštiti za nešto više od 26 godina. Ipak, pronaći stan za kupiti u Bosni i Hercegovini postaje sve teža misija. I dok je nekada potražnja vladala za stanovima u većim središtima, danas je gotovo isto radi li se o Mostaru, Čapljini, Čitluku, Konjicu, Sarajevu, Ljubuškom… Koliko god se stambenih objekata napravi, rasprodaju se prije završetka. Ovo potvrđuju i podaci objavljeni u izvješću o stanju tržišta nekretnina u Federaciji BiH za 2022. godinu prikupljeni suradnjom Federalne uprave za geodetske i imovinske poslove i Porezne uprave Federacije BiH. Naime, ukupan broj registriranih kupoprodajnih ugovora koji se odnosi na stanove i stanove u kući je 4660, a u tim ugovorima nalaze se 4704 nekretnine klasificirane kao stan i 72 nekretnine klasificirane kao stan u kući.
Analize za stanove u kući nisu rađene zbog malog broja transakcija. Najveći obujam prometa stanova u 2022. godini registriran je u Novom Gradu Sarajevo, Novom Sarajevu, Centru Sarajevo, Mostaru, Ilidži, Tuzli, Zenici, Bihaću, Vogošći, Travniku, Konjicu..., navodi se u spomenutom izvješću.
Cijene u susjedstvu
Nadalje se navodi kako su vršene analize cijena i površina prometovanih stanova na uzorku od 3724 kupoprodajna ugovora, prema kojima je prosječna korisna površina stana 55 m2. Kada je riječ o cijenama kvadrata stana, one su se kretale od 175 KM po četvornom metru, koliko je iznosila najniža cijena u Travniku, do 6880 KM, koliko je iznosila najviša cijena po kvadratu u Starom Gradu Sarajevo. Najviša ostvarena cijena stana u Federaciji BiH prometovanog u 2022. godini je na području općine Novi Grad Sarajevo i njegova ukupna cijena iznosila je 938.800 KM, a korisna površina tog stana je 193 m2. U Hrvatskoj prosječna plaća iznosi oko 2400 KM, što znači da će stanovnik RH s ovom zaradom, koji počne cijelu mjesečnu plaću ostavljati sa strane, stan od 240.000 KM moći kupiti za osam godina i četiri mjeseca, piše Poslovni dnevnik. U Srbiji osobi koja ima prosječnu plaću treba gotovo 14 godina rada i štednje za kupnju stana navedene vrijednosti, dok Crnogorac to isto može ostvariti za 12,5 godina. U Mađarskoj prosječna plaća iznosi nešto više od 2000 KM. Prema tome, Mađar s prosječnom zaradom za stan od 240.000 KM treba štedjeti oko 10 godina. U Rumunjskoj prosječna plaća je 1840 KM i za kupnju spomenutog stana Rumunju je potrebno 10,5 godina, dok je prosječna plaća u Bugarskoj 1602,90 KM pa je tamo potrebno 12 godina i dva mjeseca za takav stan. Budući da je Slovenija zemlja u kojoj prosječna plaća iznosi 2800 KM, jasno je da će od svih zemalja u regiji prosječan Slovenac najmanje raditi kako bi kupio stan navedene vrijednosti. On će, ako sav zarađeni novac izdvaja za ovu svrhu, stan moći kupiti za sedam godina.
