Slovenija će uskoro postati druga europska zemlja koja će zakonom zabraniti bacanje hrane u trgovačkim lancima. Umjesto da proizvodi pred istekom roka trajanja ili oni koji su još uvijek sigurni za konzumaciju završe na otpadu, trgovine će ih morati donirati humanitarnim organizacijama.
Ovaj potez dolazi nakon što je Francuska još 2019. godine uvela sličan zakon, obvezujući supermarkete, velike distributere i proizvođače da jestivu hranu doniraju umjesto da je bacaju. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 2022. godine diljem svijeta bačeno je oko 19 posto ukupno proizvedene hrane, što iznosi nevjerojatnih 1,05 milijardi metričkih tona. Ovaj poražavajući podatak dodatno naglašava važnost inicijativa, poput one koju uvodi Slovenija, koje mogu pomoći u smanjenju otpada i istodobno osigurati hranu onima kojima je najpotrebnija.
Godišnje se u BiH bace 83 kilograma hrane po glavi stanovnika samo na razini kućanstava, što ukupno iznosi 273.269 tona. Osim toga, prema podacima Agencije UN-a, uništava se i baca oko 400.000 tona hrane godišnje. Prema podacima Fondacije Mozaik, na osnovi intervjua s kompanijama, procjena je da je 2020. godine uništena hrana u vrijednosti od 126,6 milijuna KM. Od 140.000 tona hrane koja se uništi godišnje, može se napraviti 280,000.000 obroka, što predstavlja 767.123 obroka dnevno. Ove brojke upućuju na ozbiljan problem u upravljanju hranom u BiH, posebno s obzirom na činjenicu da se mnogi ljudi suočavaju s ekonomskim izazovima i neimaštinom.
Međutim, izmjene zakona, posebno vezane uz oslobađanje plaćanja PDV-a na doniranu hranu, pokazuju pomak u pravom smjeru. Prije dvije godine Mozaik je pokrenuo inicijativu za promjenu zakona kako bi se potaknule donacije hrane. Prije izmjena zakona kompanijama je bilo skuplje donirati hranu nego je uništiti. Zahvaljujući izmjenama javne kuhinje dobile su prve donacije hrane oslobođene PDV-a. Od 1. rujna 2023. do 29. veljače 2024. godine donirana hrana u vrijednosti od 51.870 KM oslobođena je PDV-a. Ovo pokazuje da su promjene zakona imale pozitivan učinak i potaknule kompanije na doniranje hrane koja bi inače završila kao otpad.
Iako su ovi koraci značajni, još uvijek je potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se smanjio otpad hrane u BiH i osigurala adekvatna distribucija hrane onima kojima je najpotrebnija. Rast troškova života u BiH građane sve više gura u siromaštvo. Uz poskupljenje energenata, konstantni rast cijena hrane dodatni je pritisak za mnoge, posebno za kućanstva s minimalnim primanjima. Više od 250.000 zaposlenih u FBiH u zoni je minimalnih plaća. Svakog mjeseca raste broj korisnika mirovina, a najniža je 573,53 KM. I dok ekonomski stručnjaci upozoravaju na to da će ova godina biti izazovna, dugotrajno razdoblje silnih poskupljenja natjeralo je mnoge građane da komad kruha i toplo varivo potraže u javnim kuhinjama.
Prema podacima Fondacije Mozaik, najmanje 16.800 građana ovisi o obrocima koje svaki dan dobiju u gotovo 60 javnih kuhinja u ovoj zemlji. Iz UNDP-ja, koji je krajem 2022. i početkom 2023. mapirao javne kuhinje diljem države, ranije je objavljeno da je broj korisnika javnih kuhinja u BiH veći od 18.000. Zanimljivo, u anketi o potrošnji kućanstava, koju je Agencija za statistiku BiH objavila nedavno, a koja se odnosi na 2021. i 2022. godinu, dio izvješća odnosi se na siromaštvo. Tako je navedeno da je po tipu naselja relativno siromašno 12,1 posto gradskih kućanstava, a 14,3 ostalih. Po tipu kućanstva, najsiromašniji su samohrani roditelji plus drugi srodnici, kojih je 20,7 posto. Prema istom izvoru, BiH ima 18,3 posto siromašnih kućanstava u kojima su bračni parovi bez djece, starosne dobi iznad 65 godina. Siromašnih kućanstava u kojima su bračni parovi s troje ili više djece je 14%. Inicijativa poput one u Francuskoj i Sloveniji svakako bi nam dobro došla.
