S rastom cijena osnovnih životnih potrepština raste i broj korisnika javnih kuhinja. U BiH je najmanje 60 javnih kuhinja u kojima se hrane tisuće ljudi. Dodatno, mnogi primaju i dnevne obroke ili mjesečne pakete pomoći u vidu namirnica.
Ekstremno siromaštvo
Stalni rast cijena osnovnih potrepština i usluga u BiH doveo je do značajnog povećanja broja korisnika Merhametovih javnih kuhinja u Banjoj Luci, Bosanskom Novom i Bosanskoj Dubici. Svakodnevno stižu novi zahtjevi za tople obroke. Financijska kriza u zemlji pogađa sve slojeve društva, uključujući i one s prosječnim primanjima. Za mnoge građane bez stalnih prihoda ili s minimalnim plaćama i mirovinama preživljavanje postaje istinska borba. Posljednjih mjeseci broj korisnika Merhametovih kuhinja u RS-u bilježi rapidan rast. - Rast korisnika iznosi najmanje 20%. Svaki mjesec primamo između 50 i 70 novih zahtjeva, a svakih deset dana dolazi još 30 osoba koje traže uključivanje u naše usluge - kazao je Jasmin Spahić, direktor Regionalnog odbora Merhameta Banja Luka. Statistike jasno pokazuju da će broj korisnika nastaviti rasti proporcionalno rastu cijena. Neimaština je učinila svoje. Sve je više gladnih. Potrošačka košarica za studeni 2024. iznosila je 3107,50 KM. Prosječna plaća u FBiH za rujan 2024. iznosila je 1369 KM. Minimalna plaća za 2004. bila je 619 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 44,05%. Pokrivenost minimalnom plaćom je 19,92%. Samo za troškove prehrane četveročlanoj obitelji trebalo je 1372,50 KM, dakle više od prosječne plaće. A taj iznos za mnoge je nedostižan. Oko 270.000 zaposlenih u FBiH u zoni je minimalnih plaća (120.000 onih koji primaju minimalnu plaću i 150.000 koji primaju plaću ispod 1000 KM). Poskupljenja, posebno hrane, i mizerne plaće doveli su do povećanja broja korisnika javnih kuhinja u BiH. Prema podacima Fondacije "Mozaik", najmanje 16.800 građana ovisi o obrocima iz javnih kuhinja, dok UNDP ukazuje da je taj broj veći od 18.000. Prema istraživanjima UN-a, oko 17% stanovništva BiH živi u ekstremnom siromaštvu, preživljavajući sa samo 3 do 5 KM dnevno. Gotovo 700.000 osoba na rubu je siromaštva, dok je zabrinjavajuće da mnogi siromašni nisu ni registrirani kao korisnici javnih kuhinja. Statistike pokazuju da svaka peta osoba u BiH živi ispod crte siromaštva.
Najsiromašniji u Europi
BiH se suočava s dramatičnim porastom broja građana kojima je potrebna pomoć, posebno u obliku osnovnih životnih potrepština poput hrane, higijenskih proizvoda, ogrjeva i lijekova. U BiH je broj siromašnih potpuna nepoznanica. Štoviše, statistički sustav već godinama zaobilazi tu temu, a posljednji, i to diskutabilni podaci o tome rađeni su prije gotovo desetljeće. Agencija za statistiku BiH mjerila je siromaštvo 2015., i to koristeći metodologiju koja, kažu ekonomisti, daje pogrešnu sliku i koja zapravo krije siromaštvo. Radilo se o tzv. relativnom siromaštvu. Prema tim podacima, u BiH je relativno siromašno činilo 16,9% stanovništva. Ranije su iz Helsinškog odbora upozorili da, prema međunarodnim standardima, gotovo polovina djece u BiH živi u siromaštvu, kao i 80% umirovljenika.
