Zbog povoljnijih cijena nerijetko su stanovnici Hrvatske koji žive u pograničnim mjestima dolazili u šoping u Bosnu i Hercegovinu. Ulaskom Hrvatske u Schengen postrožene su kontrole na graničnim prijelazima i carini te tako ograničen broj artikala koje smiju unijeti u svoju zemlju. Ipak, prema svemu sudeći, građani Hrvatske nisu odustali od kupnje u BiH, što potvrđuju i podaci Uprave za neizravno oporezivanje. Naime, u četiri mjeseca ove godine stranim državljanima odobren je povrat 3,34 milijuna maraka PDV-a, što je za gotovo pola milijuna više u odnosu na isto razdoblje lani.
Službeni podaci
Prema podacima UNO-a BiH, od siječnja do kraja travnja ove godine stranci su u BiH kupili roba u vrijednosti od 23,02 milijuna KM, za što je pristiglo 76.405 zahtjeva za povrat PDV-a. U istom razdoblju prošle godine UNO BiH zaprimio je 68.355 zahtjeva za povrat PDV-a za kupljenu robu u vrijednosti od 20,09 milijuna KM i strancima su u to ime vraćena 2,92 milijuna maraka.
- U BiH su najviše kupovali građani susjednih zemalja, odnosno državljani Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a najčešće je u pitanju bila roba široke potrošnje - kazali su za Glas Srpske iz UNO-a BiH. Ekonomist Marko Đogo ističe kako su vrijednosti robe kupljene i broj zahtjeva za povrat PDV-a i dalje na niskoj razini, imajući u vidu koliko je BiH otvorena te kolika je razlika u stopi PDV-a u odnosu na Hrvatsku. - Najveći dio povrata odnosi se na sjever BiH, gdje stanovnici Hrvatske prelaze granicu i kupuju tu kako bi dobili dio novca natrag. Ta procedura uopće nije komplicirana, mogu to potvrditi iz vlastitog iskustva. Kad god se nađem u, primjerice, Hrvatskoj i potrošim nešto više novca, obvezno zatražim povrat PDV-a. Nije to neki veliki iznos, ali dobro dođe - kazao je Đogo. Prije pandemije koronavirusa i zatvaranja granica prekogranična kupnja bila je znatno masovnija. Nakon toga stigla su i ograničenja unosa robe u Hrvatsku. Većinu prehrambenih artikala nije moguće prenijeti preko granice.
Ograničenja
Iz BiH u Hrvatsku, naime, nije dopušten unos bilo kakvog mesa, mlijeka ili mliječnih i mesnih proizvoda. Za ribarske proizvode za treće zemlje propisano je maksimalno 20 kg po osobi, za druge proizvode životinjskog podrijetla (med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci) 2 kg po osobi, za mlijeko u prahu za dojenčad, hranu za dojenčad i posebnu hranu koja se koristi iz medicinskih razloga 2 kg po osobi, za hranu za kućne ljubimce koja se koristi iz zdravstvenih razloga uz uvjete da ne zahtijevaju držanje u hladnjaku prije otvaranja, da je riječ o komercijalno upakiranom proizvodu s jasnom oznakom proizvođača (proizvod ne smije biti pripremljen kući) te da pakiranje nije otvarano, osim ako se proizvod trenutačno koristi 2 kg po osobi. Što se alkohola tiče, putnici smiju unijeti, primjerice, 16 litara piva, 4 litre vina i maksimalno litru alkoholnih pića s udjelom alkohola većim od 22 posto. Može se prenijeti maksimalno 40 cigareta, odnosno dvije kutije. Ipak, sudeći prema broju zahtjeva za povrat PDV-a, građani susjedne Hrvatske nisu odustali od kupnje u Bosni i Hercegovini. Očigledno susjedi i dalje dolaze u kupnju, ali ne prehrambenih namirnica. Baziraju se na kupnju one robe koju mogu prenijeti preko granice.
