Na zanimljiv korak odlučila se čapljinska tvrtka “Adria histhil”,najveći proizvođač presadnica povrća u BiH. Umjesto plina koji ostaje alternativa za slučaj potrebe, plastenici se griju na drvni otpad, okorke, odnosno sječku. Sadnice rajčica za hrvatsko i mađarsko tržište, čija se isporuka upravo privodi kraju, uzgojene su uz novi sustav grijanja, na sječku. Predstavljajući poslovni iskorak komercijalist Ivica Borovac kaže: - Trend je da se štedi energija, jer cijene energenata bitno utječu na tempo rada i razinu troškova, pa smo se sukladno tome odlučili na alternativni izvor energije. Uz plin koji smo koristili prije, odlučili smo se izgraditi novu kotlovnicu na sječku, odnosno okorke koji nastaju u Bosni prilikom obrade drveta, piše Večernji list BiH.
Investicija na duge staze
Drvo najprije meljemo na sitne komadiće koji sagorijevanjem u kotlovnici zagrijavaju vodu koju sustavom cijevi šaljemo u plastenike. Ovo je investicija na duge staze. Kotlovnica je dosta skupa, da se ljudi ne zavaravaju kako je sustav isplativ u prvoj godini. Znači, to je dugoročna investicija, ali je s druge strane pouzdana jer opskrba plinom zna biti i nesigurna. Grijanje na drva pogodna je alternativa i koristiti se sve više, pa smo se odlučili na ovaj korak. Dalje Borovac o temi isplativosti dodaje:
- Ako se uzme po kubiku, plin je 0,9 do 1,0 KM, sječka je upola jeftinija. Naravno, plin je jači energent, daje više energije, brže je zagrijavanje. Međutim, ako nabavite kvalitetno drvo, primjerice od bukve, koje dobro sagorijeva i ima značajnu kaloričnu moć, onda na koncu postižete iste učinke, ali za manje novca. S tim da je investicija u kotlovnicu kud i kamo veća i složenija, jer je složeniji proces sagorijevanja drveta i emitiranja energije nego kod plina. Međutim, onaj tko dugoročno planira projekte, otpadno drvo sigurno ima budućnost u zagrijavanju, bar kako sada stvari stoje.
Stabilnost
Za nas je posebice važan ovaj projekt jer daje jednu stabilnost u radu. Prije četiri godine, za vrijeme velikih snježnih oborina, imali smo problema s osiguranjem plina. S drvetom se to ne može dogoditi ako na lageru imate 5 - 10 tisuća kubika, onda ne oviste o dobavljačima i vremenu. S kotlovnicom na sječku dobili smo jednu sigurnost jer bi svako “ispadanje” iz pogona bilo pogubno za sadnice, podcrtava Borovac. Projekt je zanimljiv i s ekološkog stajališta jer još ima slučajeva u Bosni da se drvo iz pilana odbacuje zagađujući prirodu, u ovom slučaju koriste se i naoko nevrijedni dijelovi. Na sječku se trenutačno grije 1,6 ha plastenika, a kada se proizvodni pogoni presadnica kompletiraju, onda će sječka grijati 3,6 ha, uključujući i uredski prostor.
Tvrtka je nastala mješovitim ulaganjem bh.-slovensko-talijansko-izraelskog kapitala, pa joj ni inventivnost nije strana. Inače, uz desetak okolnih zemalja sadnice se izvoze na tržište Italije koja je veliki proizvođač, te Francuske, Austrije…
