Grlić Radman je za RTV HB istaknuo da je Vlada RH od početka snažno podržavala europski put Bosne i Hercegovine istaknuvši posebno pomoć stručnjaka koji su prenosili svoja znanja i iskustva, odnosno sve ono što je Hrvatska prošla za vrijeme pregovaranja s EU.
-Isto tako, lobirali smo i kod drugih zemalja članica koje su doista bile voljne pomoći i angažirati se kako bi s BiH bili otvoreni pristupni pregovori, kazao je Grlić Radman podsjetivši da je BiH usuglasila provođenje 110 reformi te da još tri nisu usuglašene.
Hrvatski šef diplomacije smatra da bi te preostale reforme trebalo u sljedećem razdoblju provesti.
Stvar je samo političke volje političkih lidera da se ispuni i to preostalo što se traži od Europske komisije kako bi se konačno upotpunio pregovarački okvir i kako bi se dalo zeleno svjetlo za organiziranje međuvladine konferencije; sjednice u Bruxellesu, kazao je Grlić Radman i pojasnio da bi tim činom i otpočeli sami pregovori između Europske unije i Bosne i Hercegovine.
Značaj Splitskog sporazuma
Početkom ovoga tjedna u Splitu je održan sastanak Predsjedništva HDZ-a RH i HDZ-a BiH; simbolično baš na godišnjicu potpisivanja Splitskog sporazuma (Splitski sporazum potpisan je nakon što je Armija BiH bila pred slomom, a Bihaću je prijetila katastrofa. Alija Izetbegović pozvao je u pomoć hrvatske snage, te je s Franjom Tuđmanom sklopio ovaj sporazum. Hrvatske snage, HV i HVO, uspjele su slomiti srpsku agresorsku vojsku, deblokirati obruč oko Bihaća, nap. a., web RTV HB).
Govoreći o značaju spomenutog sporazuma, Grlić Radman je istaknuo da taj događaj treba evocirati jer, kako kaže, Deklaracija koju su potpisali Tuđman i Izetbegović je od povijesnog značaja.
"Provedbom te Deklaracije u koju su bili uključeni HV, HVO i ABiH spriječena je druga humanitarna katastrofa; nakon genocida u Srebrenici", kazao je Grlić Radman podsjetivši da je humanitarna katastrofa prijetile i Bihaću te Žepi.
Gost Dnevnika RTV HB dodaje i da su na temelju ovoga sporazuma oslobođena i ostala okupirana područja što je, kako kaže, omogućilo odvijanje sljedeće faze koja je rezultirala potpisivanjem Daytonsko-pariškog mirovnog ugovora.
Šef hrvatske diplomacije podsjeća da je taj mirovni ugovor Bosnu i Hercegovinu definirao kao državu s dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda; Bošnjaci, Srbi i Hrvati i ostalim građanima.
Provesti izbornu reformu
Upitan što je s reformom izbornog zakona i što on očekuje od tog procesa, Grlić Radman je kazao da bh. Hrvati nisu zadovoljni što im drugi narod majorizacijom nameće i bira političke predstavnike.
"Iz Izbornog zakona treba eliminirati sve one oblike koji diskriminiraju i ovaj najmalobrojniji narod u izbornom procesu. To nije niti u duhu, niti u slovu daytonsko-pariškog sporazuma, a niti u Ustavu BiH. To se treba mijenjati", istaknuo je Grlić Radman.
