Pred nama je svečana skupština, Dan Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini. U kakvim prilikama očekujemo ovaj značajni znanstveni i kulturni događaj, razgovaram s akademikom Mladenom Bevandom, predsjednikom Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u Bosni i Hercegovini.
Večernji list: U proteklih nekoliko mjeseci Akademiju je napustio njezin prvi predsjednik, akademik Jakov Pehar, a potom i dopisni članovi: prof. dr. Mirko Grujić, akademski kipar Florijan Mićković, redatelj Vlatko Filipović i prof. dr. Julijana Grbelja. Ovo su članovi Akademije dostojni sjećanja i poštovanja.
- Da, to su članovi izabrani na osnivačkoj skupštini HAZU-a 23. lipnja 2014. godine i, kako kažete, dostojni sjećanja i poštovanja. Podsjetit ću, predsjednik akademik Jakov Pehar preminuo je 6. veljače 2021. godine, tajnik Razreda za umjetnost akademski kipar Florijan Mićković 19. veljače, dopisni, odnosno počasni član Mirko Grujić 18. svibnja i ranije dopisna članica Julijana Grbelja 2. prosinca 2020. i dopisni član Vlatko Filipović 4. svibnja 2019. godine. Svi su istinski uglednici Akademije. I u ovoj prigodi oživljavamo sjećanje na naše časne pokojnike. Njihov život i djelo bit će trajno utkani u Akademijinu povijest. In perpetuam rei memoriam - u vječnu uspomenu.
Večernji list Može li se očekivati realizacija ideje o podizanju poprsja prvom predsjedniku Akademije u čapljinskom parku koji ponosno nosi ime akademika Jakova Pehara?
- Može. Posjetili smo 5. svibnja 2021. poštovanog gradonačelnika dr. Smiljana Vidića i naišli na puno razumijevanje. Uostalom, Čapljina, čelništvo Grada i građani imaju osobit senzibilitet za lijepo. Mnogo čine kako bi njihov lijepi grad izgledao što ljepše. Gradonačelnik i vijećnici imali su puno razumijevanje kad su lijepi park u središtu grada nazvali imenom akademika Jakova Pehara. Poprsje dr. Pehara zasigurno će uljepšati park. Spomen-park glasovitog znanstvenika, njihova sugrađanina, može biti tumač novije povijesti hrvatskog puka u tom kraju. Akademik Pehar potrudio se i napisao knjigu “Svjedok vremena” jer njegov je život stanovita metafora, simbol stradavanja Hrvata Čapljine i cijele općine, ali i otpora i konačnog oslobođenja.
Večernji list: U javnost je procurila vijest da će na svečanoj skupštini akademik, sarajevski svećenik franjevačkog reda fra Perica Vidić postati počasni član HAZU-a u BiH. Ta čast dodijeljena je i bivšem rektoru zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Marijanu Šunjiću.
- Članovi Predsjedništva na svojoj su sjednici 8. lipnja jednoglasno i s osobitom radošću predložili akademika fra Pericu Vidića za počasnog člana HAZU-a u BiH. Fra Perica je član Ordo fratrum minorum provincije Bosne Srebrene, simbola naše hrvatsko-katoličke sedamstoljetne i tridesetljetne vertikale, kontinuiranosti, metafore povijesti, čuvarice vjere, identiteta, paradigme naših stradavanja, progona, žrtava, ali i opstojnosti i vezanosti uz ovo bosanskohercegovačko tlo. Fra Perica je prvi fratar, svećenik, koji je 1995. biran za dopisnog člana ANU-a BiH. O njegovu filantropskom djelovanju, nesebičnom pomaganju drugima bez obzira na vjeru i naciju mogu se napisati knjige, a već su objavljene nekolike monografije o njegovu slikarstvu i životu. Priredio je oko stotinu samostalnih izložbi. Više stotina svojih likovnih radova, svojih slika, darovao je u fond za stipendiranje učenika i studenata, kao i pojedinim udrugama, osobito humanitarnim. Dva desetljeća obnašao je dužnost dopredsjednika Hrvatskog društva za znanost i umjetnost i biran je za počasnog predsjednika Društva. Dva je desetljeća bio i predsjednik Matice hrvatske, Ogranak Sarajevo, gdje je također biran za doživotnog počasnog predsjednika. Cijeli je svoj život posvetio Bogu, Crkvi – svom franjevačkom redu i umjetnosti.
Bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. fr. Marijan Šunjić biran je za počasnog člana 2019., ali iz objektivnih razloga tada nije mogao nazočiti skupštini i primiti priznanje, pa će svoju povelju preuzeti 23. lipnja na svečanoj sjednici. Prof. Marijan Šunjić biran je i za počasnog doktora Sveučilišta u Mostaru. Kao rektor Sveučilišta od 1991. do 1998. i znanstvenik svjetskog renomea mnogo je pomogao SUM-u. Prijatelj Mostara, BiH. Naša je Akademija ponosna da je prof. Šunjić njezin počasni član. Bio je veleposlanik RH pri Svetoj Stolici.
Večernji list: Je li Akademija uspjela ostvariti suradnju s drugim akademijama? Što je sa suradnjom s referentnom Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti Zagreb?
- HAZU u BiH je najmlađa akademija, i ne samo u BiH. Još se ne može govoriti o razgranatijoj suradnji ni o članstvu u savezima akademija u Europi i svijetu. Naravno, rado bismo bili u Federaciji europskih akademija (ALLEA) koja okuplja 58 akademija iz 42 države u Europi, a osnovana je 1994. sa sjedištem u Berlinu. Imamo djelatno Povjerenstvo za međunarodnu suradnju. Želimo prvo uspostaviti suradnju s akademijama u BiH – ANU-om BiH i BANU-om. S Akademijom u Republici Srpskoj imamo sporazum o suradnji, kao i s više znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i gospodarstvenih subjekata u BiH i RH. Najljepša čestitka koju smo mogli dobiti za Dan Akademije je sporazum o suradnji HAZU-a Zagreb i HAZU-a u BiH koji smo dobili ovih dana iz Zagreba, kao i popratno pismo poštovanog predsjednika HAZU-a Zagreb akademika Velimira Neidhardta. Ovaj sporazum za Akademiju koja odrasta, koja se želi razvijati mnogo znači. Sporazum je potpisan i tako se polako penjemo na europsku pozornicu akademija. Stanovitu međunarodnu afirmaciju, bolje reći prepoznatljivost, Akademija postiže i preko međunarodnih znanstveno–stručnih konferencija koje organiziramo sa Sveučilištem u Mostaru, Rektorskim zborom RH, objavljivanjem priloga u indeksiranim časopisima te tiskanjem knjiga, studija svojih članova i zbornika radova. Naravno, tu su i izložbe, samostalne i zajedničke, naših umjetnika te priopćenja, tribine, predavanja, gostovanja u drugim sredinama, rad na projektima, samostalno i s drugim akademijama i sl. Naše glasilo časopis “Vidici” ima u tomu osobitu važnost i zadaću promicatelja Akademije, njezinih članova i suradnika u zemlji i inozemstvu.
Večernji list: Primiče se jubilarna 10. obljetnica od utemeljenja HAZU-a u BiH. Za njezin uspješan rad nisu ostvarene nužne pretpostavke. Akademija nauka i umjetnosti RS-a u središtu Banje Luke ima svoju zgradu, koja je nacionalni ponos.
- HAZU je od osnutka (2014.) u dijelu zgrade koja pripada Strojarskom fakultetu, odnosno Sveučilištu. Zahvalni smo za prostorije koje su nam ustupili. Ali ima znakova nade. Naime, na sjednici Predsjedništva osnovali smo Povjerenstvo za izgradnju zgrade Akademije ili iznalaženje postojeće koja bi bila prikladna za najvišu nacionalnu ustanovu znanosti i umjetnosti. Hrvati su u prošlosti izgradili velebna zdanja u Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci, Bugojnu, Tuzli, Travniku, Zagrebu i drugim gradovima u okrilju Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva “Napredak”. A da se i ne govori koliko su objekata podigle redovnice u četrdesetak mjesta diljem BiH ili kakav bi bio kulturni reljef BiH bez objekata Katoličke crkve. Uvjeren sam da će i ovaj naraštaj izgraditi zgradu na ponos, koja će biti simbol identiteta, duhovnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog suvereniteta Hrvata u BiH. Podsjetio bih da HAZU Zagreb svoje palače ima u 14 gradova RH, a u Zagrebu na devet adresa. Naravno, ova Akademija ima i 160 godina. S obzirom na sastav članova Povjerenstva te stupanj nacionalne svijesti i stvorenu pozitivnu percepciju u javnosti prema Akademiji, uvjeren sam - HAZU će biti u Mostaru u svojoj zgradi za desetu obljetnicu.
Večernji list: Kakve dojmove nosite s predstavljanja knjiga akademika Dragana Čovića u Splitu i akademika Frane Ljubića u Širokom Brijegu?
- Split, subota, 5. lipnja 2021. godine ubilježen je na poseban način u ljetopis naše Akademije. U hramu znanosti i umjetnosti HAZU-a u Splitu, u prelijepoj i prepunoj dvorani odličnika, eminencija, Njegove Preuzvišenosti nadbiskupa Marina, brojnih kulturnih djelatnika, umjetnika, znanstvenika, dužnosnika Grada i županije, bijaše predstavljanje četiriju knjiga (oko tri tisuće stranica) akademika Čovića, ali i naše Akademije. To nije bilo tek predstavljanje knjiga, nego duhovna gozba, okrugli stol najviše akademske razine. Na plakatima je markantnim slovima pisalo “Lijepa zemlja Bosna i Hercegovina”. Poštovani akademik Davorin Rudolf, domaćin skupa, dao je na početku svojim šarmom, poetiziranim riječima i akademskom retorikom posebnu intonaciju. Akademikove prosudbe o knjigama i o autoru Čoviću, istinskom europskom državniku, intelektualcu koji neprekidno radi na sebi, kako je rekao – ostaju za pamćenje i zabilježbu. Predstavljači su bili i: prof. dr. Božo Skoko, dr. Gordan Grlić Radman, akademik Mladen Bevanda. Akademik je Čović preglednom sintezom pobrao ne samo pljesak nego je doživio i iskazivanje poštovanja prisutnih za sve što radi u interesu hrvatskoga naroda u BiH. Ukratko, izniman događaj u iznimnom ambijentu uveličan glazbenim kreacijama operne dive iz Splita uz pratnju na glasoviru.
Dvoknjižje akademika Frane Ljubića (1500 str.) promovirano je u Širokom Brijegu 14. lipnja. Predstavljači fra Mića Stojić, dr. sc. Dražen Barbarić i akademik Mladen Bevanda pripremili su valjane priloge. Autor je također biranim riječima zahvalio svima koji su pomogli u tiskanju ovih knjiga. Ovi i drugi događaji govore o stvaralačkom radu naših marljivih akademika i o prisutnosti HAZU-a u akademskoj javnosti i u društvenoj zbilji.
Večernji list: Hoćemo li uskoro ugledati novi broj časopisa “Vidici”?
- Da. Na Dan Akademije, sutra, 23. lipnja svi će nazočni dobiti časopis. To je stanovito ogledalo rada Akademije jer se i putem časopisa “Vidici” predstavljamo javnosti. Ponosni smo na svoj časopis, a uredništvo i glavni urednik s osobitim entuzijazmom i uspješno uređuju glasilo. To treba istaknuti jer ugasili su se časopisi s ugledom, s dugom tradicijom, a u Mostaru izlaze “Motrišta”, “Suvremena pitanja”, “Mostariensia”, “Hum”, “Cvitak”, “Vidici”, “Osvit”. Pravo bogatstvo. •
