Zatvaranjem birališta u 27 zemalja članica Europske unije, ali i u BiH, i to na ukupno sedam lokacija koje pokrivaju diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske, državljani Europske unije, a kada govorimo o BiH u najvećem broju Hrvati, ostvarili su jučer svoje biračko pravo na izborima za Europski parlament, piše Večernji list BiH. Dali su tako svoj obol novom ustroju ovoga zakonodavnog tijela Europske unije, ali neizravno utječući i na budući saziv Europske komisije, a samim time i dinamiku svih onih procesa koji slijede, uključujući i ubrzani europski put Bosne i Hercegovine.
U utrci za 12 mjesta u Europskom parlamentu iz Republike Hrvatske sudjelovalo je ukupno 25 stranačkih i neovisnih lista, a među njima i poznate političke opcije, od HDZ-a, preko SDP-a pa do Domovinskog pokreta i Mosta.
Prema rezultatima prvih izlaznih anketa od sinoć u 19 sati nakon zatvaranja birališta, a koje je objavila Nova TV, HDZ je izborni pobjednik te bi trebao osvojiti 6 mandata u novom sazivu Europskog parlamenta, slijedi SDP s partnerima, koji bi trebao dobiti 4 mandata. Po jedan mandat, a u skladu s podacima iz izlazne ankete, osvojili bi Domovinski pokret te platforma Možemo!
Važnost i značaj za BiH
Državljani Hrvatske, odnosno Europske unije tako su svoj glas za novi saziv Europskog parlamenta mogli dati u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Tuzli, Livnu, Vitezu i Orašju, a iz reakcija građana koji su ostvarili svoje biračko pravo moguće je izvući zaključak kako postoji razvijena svijest o značaju europskih izbora za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, a poglavito kada govorimo o njezinu europskom putu, čija će dinamika, osim o unutarnjim odnosima u BiH, ovisiti velikim dijelom o budućem sastavu nove Europske komisije koju, podsjećamo, bira upravo Europski parlament. U BiH je, prema podacima Večernjeg lista, na europske izbore izašlo oko 8 tisuća birača.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović odabrao je Orašje kako bi glasovao jučer na izborima za Europski parlament. Glasovanje je obavio u Školskom centru fra Martina Nedića u Orašju uz nazočnost zamjenice predsjednika HDZ-a BiH i predsjedateljice Vijeća ministara BiH Borjane Krišto te dopredsjednice i zastupnice u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijane Filipović. U izjavi za medije nakon glasovanja predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović uputio je na značaj glasovanja za Europski parlament.
- Ovo je dvostruko svečani čin, prije svega jer smo u prigodi dati svoj glas za Europski parlament, a to je poseban privilegij za nas u BiH i drago mi je što taj čin vežemo uz Orašje. Ovih smo dana bili u prigodi biti ovdje u Orašju i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto i državna zastupnica Darijana Filipović te smo se zajedno s brojnim prijateljima opredijelili i vrlo jasno definirali svoj put prema Europskoj uniji. Da nije bilo predsjedateljice Vijeća ministara BiH i mnogo onih koji su pomagali gospodinu Andreju Plenkoviću teško da bismo mi bili u prigodi otvoriti pregovaračke procese i pripremili se za njih u BiH i zbog toga mislim da je ovo značajno za nas i da imamo svoj glas u Europskom parlamentu. Vjerujem kako će to prepoznati svi žitelji BiH - kazao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović jučer u Orašju. Konzulica Republike Hrvatske u Orašju Jadranka Modrić kazala je kako u Orašju drugi put organiziraju izbore dodavši kako su osigurali sve zakonom predviđene adekvatne uvjete za glasovanje koje se odvijalo na tri biračka mjesta.
U Zagrebu je pak glasovao predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.
Četvrti put zaredom državljani Republike Hrvatske imali su mogućnost sudjelovati na izborima za Europski parlament, biti dio najvećeg svjetskog festivala demokracije u kojemu žitelji čak 27 država članica s više od 448 milijuna žitelja biraju svoje zastupnike u zakonodavno nadnacionalno tijelo u koje će se izabrati 720 zastupnika umjesto dosadašnjih 705.
U skladu s činjenicom da su državljani Hrvatske, Hrvati iz BiH, građani Europske unije sa svojim pravima i obvezama, također su imali otvorenu mogućnost sudjelovati na izborima i birati one kandidate za koje procijene da će na najbolji način artikulirati njihove interese, vodeći pritom računa kako glas u Europskom parlamentu, odnosno na plenarnim sjednicama, kao i sjednicama brojnih odbora, može biti iznimno učinkovit alat za naglašavanje i prepoznavanje onih političkih izazova s kojima se Hrvati u BiH danas suočavaju. Ne treba zaboraviti kako su rezolucije Europskog parlamenta, zahvaljujući amandmanskom djelovanju hrvatskih zastupnika, sadržavale i jasan poziv političkim predstavnicima u BiH da rade na nužnim promjenama, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja.
Povijesni trenutak
S obzirom na povijesni trenutak u kojemu se nalazi BiH, zemlja koja je na pragu početka službenih pregovora s Europskom unijom, ovogodišnji izbori za Europski parlament nose i dodatni značaj. Imati glas u Europskom parlamentu, koji će upućivati na nužnost političkih reformi na europskom putu, najvažnija je svakako izborna koja mora omogućiti legitimno političko predstavljanje koje je izvedeno iz konstitutivnosti - ustavnog temelja BiH, ali i na potrebu zadržavanja i jačanja fokusa institucija Unije na BiH kao zemlji o kojoj ovisi geopolitička stabilnost jugoistoka Europe u cjelini, strateški je važno.
Hrvati iz BiH, birajući na ovim izborima te utječući na budući sastav Europskog parlamenta imali su mogućnost neizravno se pozicionirati ponovno kao ključni pokretač europskog napretka BiH, naglašavajući potrebu kontinuiranog, dosljednog i učinkovitog pristupa europskoj vanjskoj politici prema BiH. Izbori su nosili izniman značaj uzimajući u obzir činjenicu da, i uz izmijenjene geopolitičke okolnosti te obnovljeno zanimanje za ubrzani proces integracije zapadnog Balkana, u određenim političkim snagama unutar Unije postoji svojevrsni otpor ubrzanoj dinamici proširenja.
Uspostava institucija
Ipak, gledajući općenito, kod većine političkih grupacija postoji iznimno zanimanje za brži integrativni proces na jugoistoku Europe, a koji će se nastaviti u snažnijem obujmu tek nakon ustroja novog saziva europskih institucija. Za BiH je od osobitog značaja da taj proces traje što kraće kako bi se onaj politički momentum europskog puta zadržao na potrebnoj razini. Za očekivati je kako će i ovaj put, baš kao i u brojnim slučajevima do sada, Republika Hrvatska odigrati ključnu ulogu, zadržavajući fokus Europske unije na Bosni i Hercegovini te tražeći uspostavljenje što produktivnijih odnosa europskih dužnosnika s domaćim političkim predstavnicima, svjesna kako im je potrebna medijacija putem institucija iz Bruxellesa, a uz koju će se onda lakše definirati i vanjskopolitički prioriteti BiH. Izbori za novi saziv Parlamenta EU-a važni su uslijed činjenice da otvaraju vrata svim daljnjim procesima. Naime, novoizabrani zastupnici u Europski parlament donijet će niz ključnih odluka o tome tko će biti na čelu EU institucija i nastavit će rad Parlamenta na usvajanju zakona te nadziranju rada Europske komisije i drugih tijela EU-a. A što slijedi nakon izbora? Dinamika i plan aktivnosti pokazuju kako bi se prva plenarna sjednica novog saziva trebala održati od 16. do 19. srpnja u Strasbourgu, a prije toga novoizabrani zastupnici sastavit će klubove zastupnika na temelju zajedničkih političkih ideja. Na prvoj plenarnoj sjednici Parlament bira svog novog predsjednika, potpredsjednike i kvestore te odlučuje o broju zastupnika u svakom parlamentarnom odboru. Zastupnici poslije glasuju o izboru novog predsjednika Europske komisije. Nakon toga na javnim saslušanjima procjenjuju kandidate za povjerenike. Parlament bi na plenarnoj sjednici treba odobriti novu Komisiju prije nego što ona počne s radom. Iz navedenoga je potpuno jasno kako izbori za Europski parlament, osim izravnog popunjavanja novog saziva, imaju i onaj drugi, neizravni utjecaj na izbor izvršnih tijela Europske unije, a napose Europske komisije, a što je osobito bitno iz kuta integracijskih procesa BiH, kao i ostalih zemalja na jugoistoku Europe. Kada govorimo o izlaznosti u Hrvatskoj, ona nije bila zadovoljavajuća. Naime, nakon što su u 19 sati zatvorena birališta i završeni europski izbori, četvrti na kojima je sudjelovala Hrvatska, postalo je vidljivo kako je izašlo malo birača, a procjene su kako je izlaznost bila na rekordno niskoj razini.
