Vojna akcija slamanja Hrvatske samouprave, koja je uspostavljena zbog nametnute antihrvatske vlasti Alijanse za promjene, na današnji dan prije točno 20 godina doživjela je vrhunac tenkovskom revizijom Hercegovačke banke. Taj udarac, pokazalo se kasnije, bio je precizno isplanirana i provedena akcija dijela međunarodne uprave u cilju uništenja financijske jezgre hrvatske pobune u BiH. Iako praktično nije pronađeno ništa značajnije što bi se moglo podastrijeti kao megakriminal prema onome što su desetljećima kasnije promovirale banke u stranom vlasništvu, banka je uništena, kao i niz njezinih poduzeća, blokiran je novac stotina kompanija i štediša, piše Večernji list BiH.
Izmišljenih 180 milijuna kn
Cilj je bio područja na kojima su živjeli Hrvati sustavno osiromašiti kako bi se uspjelo s planom asimiliranja tog naroda u BiH. A upravo je Hercegovačka banka osnovana 1998. kako bi se pomoglo Hrvatima u BiH i zadržalo njihov gospodarski potencijal. Taj je projekt podržao osobno i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. No, upravo se ta ekonomska neovisnost nije uklapala u projekte koje je provodila najprije Misija OESS-a nametanjem tzv. Barryjevih izbornih pravila te uspostavom protuhrvatske vlasti Alijanse za promjene u kojoj su izbačene ključne hrvatske političke stranke za koje je glasovalo više od 90 posto Hrvata. U trenutku gašenja Hercegovačka banka bila je moćnija od svih drugih bankarskih institucija. Radila je 36 posto ukupnog platnog prometa. U njezinu radu Federalna agencija ni međunarodne revizorske kuće nisu našle nikakvih nezakonitosti. Ključne tvrdnje za odobravanje tenkovske revizije banke bile su one koje su plasirane uglavnom preko medija u Hrvatskoj kako je nestalo 180 milijuna kuna namijenjenih braniteljima koje su poslane iz Zagreba. Vješto upakirana laž poslužila je dodatno da se vlast u Zagrebu distancira od Hrvata u BiH, a da međunarodna zajednica i tadašnja vlast Alijanse pokuša slomiti pobunu. Iako je akcija upada u banku planirana u tajnosti, hrvatsko političko vodstvo je na vrijeme doznalo za taj pokret. Nakon što su ušli u zgradu banke te je vojno zauzeli, Hrvati u zapadnome dijelu Mostara blokirali su ulice, a vojnici i prinudna upraviteljica Toby Robinson našli su se na meti ljudi koji su ih gađali jajima. Posebno upečatljiv prizor toga dana dogodio se na raskrižju nedaleko od banke kada je jedan ratni vojni invalid blokirao vozilo SFOR-a te skinuo svoju protezu s noge i usmjerio je prema njima. Toga dana prava drama odvijala se i ispred Ureda Europske unije u Mostaru gdje je, zahvaljujući prisebnosti nekoliko policijskih dužnosnika, spriječena eskalacija nasilja. No, budući da prvoga dana specijalci SFOR-a nisu pronašli ništa vrijedno velikih tvrdnji o kriminalu i korupciji, za desetak dana uslijedio je novi upad, i to specijalaca britanskog SAS-a. Tada su u okrilju noći uporabili eksploziv kako bi iz sefa odnijeli bankarsku pričuvu. Demolirali su sve urede u banci. No, potvrdilo se kasnije, kako ništa također značajnije nisu pronašli.
Mesićev blagoslov
Pa, ipak, pripadnici specijalnih vojnih snaga SFOR-a uzeli su 15 milijuna maraka. Taj proces poslužio je za obračun s tadašnjim predsjednikom HDZ-a BiH Antom Jelavićem koji je prethodno smijenjen zbog proglašavanja Hrvatske samouprave, kao i vodećih dužnosnika Hrvata. Cijela ova operacija očito je rađena uz blagoslov tadašnjih vlasti u Zagrebu. Tadašnji hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je kako nisu obični ljudi koristili nasilje kako bi spriječili preuzimanje banke, već “oni koji su bili zabrinuti kako bi međunarodna zajednica mogla otkriti tko je rješavao sumnjive transfere sredstava u toj banci”. Uz Jelavića, deseci drugih dužnosnika također su smijenjeni s pozicija ili su procesuirani. Banka je na kraju završila u likvidaciji, a koliko je bila potentna, najbolje govore podaci kako su desetljeće i pol djelatnici u stečaju dobivali redovite plaće i servisirali sve obveze. •
