Sutra se obilježava Svjetski dan intelektualnog vlasništva. Ova je tema za veći dio javnosti u BiH prilično imaginarna. U državi postoji Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine koji će zbog toga organizirati i Dane otvorenih vrata. Ravnatelj ove institucije Josip Merdžo ističe kako se radi o oblasti važnoj za približavanje BiH EU-u.

Što je uloga Instituta za intelektualno vlasništvo kojemu ste na čelu?

- Pod intelektualnim vlasništvom može se smatrati svaki proizvod, svaki rezultat ljudskog rada i stvaralaštva. Dakle, od književnosti i umjetnosti do znanstvenih postignuća, kreacija ili, da kažemo, svakog proizvoda koji je rezultat ljudskog uma. Mi koristimo rezultate onoga što su pojedinac, skupina ili određena znanstvena institucija izumili ne razmišljajući o tome da je oko toga potrošena silna energija i da to treba vrednovati. Zaštita intelektualnog vlasništva pojavila se kada je trebalo osigurati naknadu za kreativni napor u stvaranju određenog proizvoda. U tome smislu Institut za intelektualno vlasništvo BiH u administrativnom smislu pruža usluge i vodi sve aktivnosti koje se vežu uz zaštitu intelektualnog vlasništva.

Jedan od pojmova koji se najčešće poistovjećuju sa zaštitom intelektualnog vlasništva je patent?!

- U pravu ste. Najčešće se patent dovodi u kontekst intelektualnog vlasništva. Patent u biti predstavlja izum, odnosno inovaciju koja do tada nije bila poznata u svijetu tehnike. Patent je u biti certifikat, dokument kojim se takvo nešto priznaje. Dobiti taj certifikat kao oblik zaštite izuma nešto je čime se bavi Institut za intelektualno vlasništvo u suradnji s drugim institutima i zavodima u regiji svijetu. Široka je to oblast, doslovno od farmakologije do umjetne inteligencije.

Koji su sve oblici intelektualnog vlasništva?

- Tu se najprije podrazumijeva jedan pojam industrijskog vlasništva. Tu su patenti, industrijski dizajn i žigovi. Za razliku od patenta, koji predstavlja funkcionalnu inovaciju, industrijskim dizajnom štitimo vanjski oblik proizvoda. Bilo koji proizvod može biti plod rada određenog dizajnera koji želi to zaštititi.

Najčešće to čujemo u slučaju dizajna novih vozila?!

- Važno je znati da možete imati na stotine patenata i zaštita industrijskog dizajna u samo jednom proizvodu. Kada govorimo o automobilu, doslovno od oblika upravljača, školjke, oblika fara... Sljedeći oblik zaštite je žig. To se često naziva brendom, odnosno logom. To je naziv proizvoda. On može biti ne samo onaj tekstualni nego i grafički, zvučni i poprimati razne oblike. Sve su to stvari koje Institut za intelektualno vlasništvo rješava kroz postupke zaštite.

Spomenuli ste maloprije patente. Koliko ih je BiH zaštitila?

- Prema posljednjim podacima za 2018. godinu, imali smo 61 prijavljeni patent, a objavili smo njih 45. Istodobno, imali smo 1934 prijave međunarodnih patenata za proširenje na BiH. Također, imali smo zahtjeve za 25.000 oblika žigova. Istodobno smo imali zahtjeve za zaštitu žigova iz BiH prema EU i drugim državama.

Dok smo pripremali ovaj razgovor, vidjeli smo na vašemu stolu tri certifikata koja se tiču zaštite hercegovačkog meda na svjetskoj razini. Kako je moguće napraviti takvu zaštitu autohtonosti proizvoda?

- Ovdje se radi o jednoj varijanti zaštite intelektualnog vlasništva koje se zove zaštita zemljopisne oznake, odnosno geografskog podrijetla. Radi se o tome da ako postoji proizvod po svojim karakteristikama specifičan za određeno podneblje i ako ta specifičnost donosi dodatnu kvalitetu tome proizvodu, tada se provodi posebna procedura gdje se skupina proizvođača određenog proizvoda uvezuje u asocijaciju. Radi se elaborat koji treba vrlo jasno precizirati koji su postupci i metode u proizvodnji određenog proizvoda za koji se želi dobiti zaštita zemljopisnog podrijetla. Kada se ostvare zacrtani parametri, prema Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo se upućuje zahtjev za upis toga proizvoda na svjetsku listu proizvoda sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom. BiH u ovom trenutku ima tri takva proizvoda. To su hercegovački med, cazinski med od kestena i romanijski skorup – kajmak. Francuska i Italija imaju na stotine proizvoda zaštićenih zemljopisnim podrijetlom, što govori koliko je to značajno u gospodarskom smislu.

BiH u određenim segmentima kasni za svijetom, koliko ovaj institut pomaže da se stvari unaprijede?

- Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo WIPO u suradnji s Cornell Universityjem izdaje svake godine Global Innovation Index. Ti podaci pokazuju koliko država u svojoj ekonomiji koristi potencijale intelektualnog vlasništva. U posljednje dvije godine napredovali smo za devet mjesta i sada smo na 77. mjestu. BiH definitivno ima jedan velik potencijal. U parlamentarnoj proceduri je i izmjena Zakona o patentu. To je pretposljednji korak da BiH postale punopravna članica Europske patentne organizacije (EPO). A upravo je EPO najjača strukovna institucija te vrste na svijetu. Članstvo u toj organizaciji je i jedan od koraka prema EU. Usvojili smo i strategiju provedbe prava intelektualnog vlasništva.

Često se kod nas kaže kako ljudi nisu sigurni da kupuju originalne tenisice ili čak i Nutellu. Koje su najčešće prijave i prijevare u smislu kršenja prava intelektualnog vlasništva?

- Za takve zaštite prava zadužene su druge institucije, od policije, inspekcije, pravosudnih institucija... Tu možemo općenito reći kako postoji pojava lažno deklarirane robe, a mi se time izravno ne bavimo. Ali javnosti je jasno kako nuđenje “brendiranih” proizvoda za nerealno niske cijene jasno ukazuje na to da se radi o lažnoj robi.

Nedavno sam razgovarao s jednim glazbenim autorom i njegov je komentar bio kako se teško živi od stare slave, odnosno da su tantijemi vrlo mali. Zašto je to tako?

- To je jedan značajan segment zaštite autorskih prava i u biti se regulira preko kolektivnih organizacija. Sami autori se udružuju u organizacije i u tom slučaju Institut nakon provedenog postupka izdaje određenu licenciju pojedinoj organizaciji da prikuplja i distribuira tantijeme, odnosno naknade nastalih emitiranjem i korištenjem autorskih djela, bilo da se radi o glazbenicima ili filmašima... Dakle, nevažno radi li se o glazbi koju emitiraju radiopostaje ili filmovima koji se prikazuju na TV postajama. Sve to spada pod plaćanje određenih naknada koje se kasnije distribuiraju autorima. Jedno od mjerila je i broj izvođenja. Ako je neki autor izvođeniji, onda bi, proporcionalno tome, autoru trebao pripadati i veći iznos od onoga što je prikupljeno od tih sredstava. Međutim, istina je i da unutar samih organizacija postoje problemi i nesuglasice. Institut pokušava i trudi se pomoći kako bi taj sustav funkcionirao na najbolji mogući način. Trudimo se da autori uistinu dobiju ono što im pripada.

Posebno poglavlje u upitniku Europske komisije bilo je posvećeno zaštiti intelektualnog vlasništva. Kako su vaši odgovori u upitniku EU ocijenjeni od Bruxellesa?

- Naš je institut bio zadužen za poglavlje 7 koje se odnosi na intelektualno vlasništvo. Traženi su vrlo konkretni odgovori; koliko je unutar sudskih postupaka došlo do kršenja prava intelektualnog vlasništva, bilo da se radi o uvozu krivotvorene robe, distribucija audiovizualnih sadržaja. Iz EU su važnom ocijenili usvojenu strategiju kao iskorak za koordiniranje i praćenje zaštite prava intelektualnog vlasništva. Ono što je kod nas potrebno promijeniti jest da se ugledamo na svijet gdje najveći broj zahtjeva za zaštitu prava intelektualnog vlasništva dolazi iz znanstveno-istraživačkih centara koji djeluju pri sveučilištima i velikim sustavima. U BiH to nije slučaj i sve se svodi na prijave pojedinaca.

Koliko je pitanje zaštite intelektualnog vlasništva važan segment u pristupanju BiH EU-u?

- Prema nekim pokazateljima, na razini Europske unije segment intelektualnog vlasništva utječe na vrijednost BDP-a više od 30 posto. Vi danas nemate proizvoda u kojemu ne možete naći nekoliko oblika intelektualnog vlasništva i njegove zaštite. Bilo da se radi o mobilnim telefonima, koji u sebi imaju na stotine patenata i industrijskog dizajna, te onoga što je trenutačno najzanimljivije u ovoj oblasti, a to je umjetna inteligencija.

Postavlja se pitanje kako zaštititi određene segmente koji su proizvod umjetne inteligencije. Zakoni BiH trenutačno su dovoljno kvalitetno napravljeni da mogu pružiti zaštitu svakome tko se pojavi pred Institutom. Ali što se tiče pristupanja BiH EU-u, imamo u planu sve naše zakone usuglasiti sa smjernicama EU-a koje se dotiču segmenta intelektualnog vlasništva. To je jako dinamična oblast koja se gotovo svakodnevno mijenja i revalorizira. Naš je interes da građani i gospodarstvo imaju najbolji prostor za zaštitu intelektualnog vlasništva.

HZMO poslao važnu obavijest umirovljenicima