Grude su posjetili čelni ljudi austrijske neprofitne Međunarodne organizacije za kulturalnu raznolikost ili kraće ICDO (International Cultural Diversity Organization) zajedno s istaknutim profesorima i mladima iz svijeta. Došli su govoriti i održati predavanje o kulturnoj raznolikosti u projektu "Premošćivanje raznolikosti" u konferencijskoj dvorani Marića Gaj, Grude. I ništa ne bi bilo čudno da osnivači ove organizacije nisu dvije mlade i izuzetno viskoobrazovane osobe čiji su korijeni iz Gruda, odnosno Čitluka. Radi se o Josipi Palac i Toniju Peharu. Josipa, čiji roditelji žive u Zagrebu, a ona u Beču, u svijet se s obitelji otisnula iz grudskog mjesta Dragićina, dok Tonijeva obitelj živi u Makarskoj, a korijeni su im iz Čitluka. U uvodu nam govore o svemu što je u samo dvije godine postojanja napravila ova organizacija, od projekata, preko festivala, simfonija, izložbi, objave publikacija, istraživačkih radova..., a sve u cilju promocije kulturnih raznolikosti.
Iskustvo rukovođenja naftnom tvrtkom
- Svaki projekt je drukčiji. U Italiji smo, primjerice, okupili glazbenike iz cijelog svijeta, njih 60. U Beču organiziramo događaj "Duga noć interkulturalnosti", koji počinje u gradskoj vijećnici, održava se u muzejima, tu se uključi 20 veleposlanstava. I ove godine događaj planiramo organizirati s muzejima, održati simpozije, predstaviti svjetske kostime i različite performanse - govore nam ovi mladi i uspješni ljudi koji su boravili i u Meksiku te se upoznali s kulturom Maja, nekoć najveće svjetske civilizacije, a iste su upoznali i s drugim kulturama. Josipina i Tonijeva biografija uistinu je impresivna. Josipa je magistrirala na odsjeku za socijalnu i kulturalnu antropologiju Sveučilišta u Beču, a na bečkom Sveučilištu Webster stekla je diplomu iz međunarodnih odnosa i medijskih komunikacija. Radila je za Ujedinjene narode u Beču, za Veleposlanstvo Šri Lanke i Stalnu misiju Šri Lanke u Beču, zatim pri UN-u u Organizaciji za zabranu nuklearnih testiranja... Toni je na Sveučilištu Webster u Beču diplomirao poslovnu administraciju i menadžment, smjer međunarodnog biznisa. Bio je direktor jedne američke naftne tvrtke za Bliski istok, Afriku i Europu. Radna mjesta bila su mu u Kairu, Tunisu, Cipru... - Ovo nas je oboje povezalo, ima puno terenskog rada u kojem je važno biti ustrajan. U državi u kojoj smo sad kulturna raznolikost je jedno bogatstvo, ono izvlači najbolje iz ljudi, međutim, vidimo da nije svugdje tako, stoga nam je važno raditi na podizanju svijesti, ohrabrivati komunikaciju, stvoriti uvjete za zajedničko djelovanje, stvaranje novih vrijednosti i slično - govore nam i dodaju zašto su na svom putu odlučili izabrati i BiH. - Ovo je prije svega država naših predaka u kojoj je kulturna raznolikost dominantna i bilo bi apsurdno ovdje ne napraviti neki projekt. Izabrali smo tri škole: Trebinje, Jablanicu i Grude – kažu. U svom radu bazirali su se na edukaciju, ulogu socijalnih medija, toleranciju, mješovite obitelji... - I doveli smo im mlade ljude iz Zambije, Meksika, Rusije, Ukrajine, Amerike, Švedske... Onda im je djevojka iz Zambije ispričala primjer kako su njezina majka i otac iz dvaju različitih plemena. I otac je puno radio, majka bila s djecom te su nakon nekog vremena shvatili da oni između sebe ne mogu komunicirati jer se ne razumiju. Oca nisu mogli razumjeti, kao ni on njih jer su djeca vrijeme provodila s majkom koja je s njima pričala onako kako u njezinu plemenu to čine. Onda je stvoren dijalog, svi su naučili engleski jezik i sad to funkcionira - kažu nam. Ističu da su srednjoškolci iz BiH sami predlagali svoja rješenja za probleme i učili se toleranciji, suživotu, dijalogu i diplomaciji. - Učenici su bili uistinu kreativni, čak su osmislili i neke svoje zakone u oblastima suživota te su stvorili komunikaciju i prijateljstvo - kažu nam Josipa i Toni. U Grudama su u sklopu projekta organizirali panel-diskusiju na kojoj je sudjelovao poznati austrijski antropolog prof. dr. Hermann Mückler, zatim stručnjak za medije u toj državi dr. Anthony Löwstedt, profesor emeritus i potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u BiH Božo Žepić i mnogi drugi. Prof. dr. Mückler, govoreći o kulturalnoj raznolikosti BiH, kazao je da je ona model po kojem bi trebalo graditi društvo, a dr. Löwstedt istaknuo je bioraznolikost i njezinu važnost za opstanak civilizacije. - Nijedan od govornika nije za polazište uzeo to da smo svi jednaki, kako se često zna nametati ljudima ne samo ovdje nego i puno šire. Obojica austrijskih intelektualaca, ali i ljudi iz BiH koji su govorili istaknuli su da smo ovdje u cilju poštivanja i njegovanja raznolikosti, stvaranja kontakata, ostvarivanja suradnje, poštovanja i razumijevanja. Poslana je poruka koju su dr. Mückler i akademik Žepić istaknuli - da se prošlošću ne smije biti opterećen, a opet je ne treba ni zaboraviti jer tko je zaboravlja, osuđen ju je ponoviti - istaknuli su sugovornici Večernjaka. Mladi ljudi, njih 60, istaknuli su da su ih stariji opteretili prošlošću i da im je želja da se konačno počne govoriti o ekonomskim pitanjima u ovoj zemlji. Moderator programa bio je Veselko Čerkez, a nazočne je pozdravio i grudski načelnik Ljubo Grizelj te uime Ministarstva obrazovanja kulture i sporta ZHŽ-a pomoćnik ministrice Mario Mikulić.
Ljudi okrenuti jedni drugima
Iz ICDO-a posebnu zahvalnost uputili su ravnatelju Srednje škole Antuna Branka Šimića u Grudama Mladenu Leki, koji je sve napravio da se gosti osjećaju ugodno i da im program bude ispunjen te da najbolji način upoznaju kako ovu zemlju tako i samu općinu Grude, koja je jedno od vodećih gospodarstava u zemlji. I to je bio jedan od razloga što su nazočni posjetili poduzeće Grafotisak i Violeta, koji su proteklih godina među najvećim brendovima ove zemlje. Prof. dr. Hermann Mückler nakon upoznavanja Gruda kazao je: - Čuo sam kako ljudi, kad ističu hvalospjeve o nečemu, govore: „Ovo je kao u Beču.“ E, sad ću ja, kad u Beču vidim nešto vrhunsko, govoriti: „Ovo je kao u Grudama“ - kazao je dr. Mückler, prenosi portal Vecernji.ba. Što se tiče ostalih sudionika projekta koji su došli izvana, istaknuli su da im se sviđa što se u BiH njeguje obiteljski život, da je kvalitetna hrana, a iskusni austrijski intelektualci pohvalili su i hercegovačka vina te ustvrdili da su ljudi u odnosu na Europu više okrenuti jedni drugima. Da se ICDO na čelu s Hercegovcima uistinu potrudio da sve bude vrhunski potvrđuje i činjenica da će najbolja umjetnička djela srednjoškolaca i studenata Akademije likovnih umjetnosti biti izložena u centru UN-a u Beču, a kojim dnevno prođe 12 tisuća ljudi. Izložba je omogućena zahvaljujući uspješnoj suradnji ICDO-a i VIC Art Cluba na čelu s gospodinom Raymondom Naderom, koji je prepoznao potencijal projekta. Također, najbolji umjetnici dobit će i certifikat UN-a i ICDO-a te će boraviti u Beču na otvorenju izložbe 16. travnja. Vrijednim radom u Austriji, Josipa, čiji su korijeni iz Gruda, i Toni, čiji su korijeni iz Čitluka, sve su to omogućili organizacijom ICDO-a.
