Opći izbori zakazani za nedjelju 2. listopada održavaju se s posve neizvjesnim raspletom zbog nejasnih izbornih propisa i načina uspostave vlasti, te u ozračju govora mržnje i proizvodnje straha, ali i najvećih geopolitičkih iskušenja s kojima se svijet suočava nakon II. Svjetskog rata s ukrajinskim ratom što odavno već ima implikacije i po Bosnu i Hercegovinu, piše Večernji list BiH. Najprije na unutarnjem planu nije posve izvjesno hoće li se nastaviti trend urušavanja Daytonskog mirovnog sporazuma i guranja zemlje na granicu eskalacije krize i sigurnosnosnih problema zbog pogoršanja međunacionalnih odnosa.
Bez loših repriza
To se prije svega odnosi na to hoće li se ispoštovati temeljene odredbe iz presude Ustavnoga suda BiH po predmetu Bože Ljubića o legitimnom političkom predstavljanju. To onda podrazumijeva i da Hrvati konačno nakon dvadesetogodišnjeg eksperimentiranja dijela međunarodne zajednice i bošnjačkih stranaka mogu računati da će u vlasti imati dužnosnike za koje oni smatraju da ih mogu predstavljati u Bosni i Hercegovini. Prema redoslijedu rotacije na mjestu predsjedatelja Vijeća ministara BiH trebao bi zasjesti predstavnik Hrvata te naslijediti Zorana Tegeltiju iz SNSD-a, prije kojega je pak na toj poziciji bio Denis Zvizdić kada tada dužnosnik SDA. Njegovom pak prethodniku Vjekoslavu Bevandi iz HDZ-a BiH uspostava vlasti je oduzela trećinu mandata budući se i tada 2010. godine po sličnome receptu nastojalo Hrvate izgurati iz vlasti kako se to učinilo s platformaškom, antihrvatskom vladom Federacije BiH. Umjesto Bevande SDP i druge probošnjačke stranke pokušale su ugurati svoje instant Hrvate, no na kraju je presudilo načelni stav ključnih hrvatskih i srpskih stranaka. O potrebi nastavka svojevrsnog patronstva nad Hrvatima svjedoče i istupi pojedinih bošnjačkih političara koji su iznijeli svoje želje tko bi po njima mogao biti prihvatljiv Hrvat za prvu poziciju u Vijeću ministara. Brojni analitičari ocjenjuju kako je aktualni, odlazeći saziv Vijeća ministara BiH bio najlošiji do sada. S time se mogu složiti svi. No, pri tome se vrlo površno zadaje takva ocjena bez ulaženja u srž problema koji su nastali, a najprije propuštenoga na očekivanom europskom putu zemlje. Nametanje odluke bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka oko izmjena Kaznenog zakona o negiranju genocida poslužilo je za potpunu paralizu vlasti u BiH. Srpski predstavnici mjesecima nisu dolazili na sjednice državnog Parlamenta, nisu se održavale sjednice Predsjedništva BiH, pa bi se sve te institucije zapravo mogle staviti u isti kontekst zajedno s Vijećem ministara. Nakon toga uslijedile su nova nacionalistička prepucavanja i potezi prije svega između srpske i bošnjačke strane koji su rezultirali mršavim rezultatima vlasti. Kada se tome pridoda izigravanje pregovora o izbornoj reformi od strane vodećih bošnjačkih političara iz redova SDA nasuprot interesima Hrvata u BiH, a što je imalo posljedice i po druge procese, onda se zapravo i nije mogao očekivati drukčiji rezultat na kraju mandata sadašnjeg saziva vlasti. A hoće li se procesi nastaviti odvijati na taj način, što će posljedično voditi odumiranju države u pravome smislu, uvelike će ovisiti o rezultatima predstojećih općih izbora. Uz to vidjet će se hoće li s jedne strane probošnjačke stranke nastaviti s pokušajem amputiranja Hrvata iz vlasti, što će pak izazvati njihov bijes i voditi u krizu, a Srbi pak s treće strane nastaviti sa slabljenjem državnih institucija te pripremati teren za odcjepljenje. Zato je važno odmah nakon okončanja izbora stvoriti uvjete da izborni pobjednici kod sva tri naroda zauzmu pozicije u vlasti na čistim – daytonskim temeljima što Bosni i Hercegovini daje ozbilju priliku da napravi zaokret.
NATO i EU
Na državnoj razini to podrazumijeva da će hrvatski član Predsjedništva BiH postati Borjana Krišto budući je već praktično unaprijed određena kao izraz većinske volje Hrvata u BiH, dok je pak protukandidat Željko Komšić do sada bio izraz volje bošnjačkih birača. Jednako se odnosi i za predsjednika Federacije BiH te dvojicu dopredsjednika, kao i Vladu Federacije BiH čiji izbor mora odražavati opredjeljenje birača iz tri konstitutivna naroda. Za to je potrebno osigurati ponajprije da se spriječi izborni inženjering u Domu naroda s nametanjem podobnih hrvatskih izaslanika. Posebno zahtjevna i izazovna, ali i pozicija koja otvara šire perspektive zemlje bit će ona na čelu Vijeća ministara BiH. Ključ uspjeha BiH zapravo ovisi o brzini sposobnosti za napredovanje prema najprije EU oko čega postoji potpuno političko i nacionalno suglasje triju naroda, dok su pak Hrvati i Bošnjaci snažno opredijeljeni za pristupanje NATO savezu. Zbog toga je važno da na toj poziciji bude hrvatski političar s vizijom oko vanjskopolitičkih ciljeva i odlučnošću da, unatoč svim prijeporima, pronađe put kompromisa s drugim dvjema stranama.
