Sastanak na najvišem vrhu između čelništava HDZ-a BiH i Stranke demokratske akcije, koji se trebao održati danas u Mostaru, odgođen je na neodređeno vrijeme jer imaju dijametralno udaljena stajališta o izbornim pravilima u Mostaru, a što, pak, sugerira da će izbori u listopadu vjerojatno ponovno mimoići grad na Neretvi, piše Večernji list BiH. “Da se održao sastanak, na njemu bi tek mogli ponoviti poznata stajališta koja su utvrdila stranačka vodstva bez ikakvih rezultata”, rekao je za “Večernjak” dužnosnik HDZ-a BiH, navodeći kako ipak nije katolički blagdan Cvjetnica bio razlog za odgodu sastanka. S obzirom na to da je do objave izbora ostalo manje od mjesec i pol dana, vrlo je teško očekivati dogovor koji bi se mogao razumjeti i kao slabost druge strane.
Potenciranja straha
A s obzirom da je praktično već započela izborna kampanja, jedini način za motiviranje birača je podizanje nacionalnih napetosti, prijetnja majorizacijom, nadglasavanjem, podjelom Mostara, podjelom Bosne... A upravo takvi komentari mogli su se čuti nakon što su u javnost izašla dva prijedloga iz redova HDZ-a BiH i SDA. Najprije je u javnost procurila inicijativa SDA da se donese poseban zakon o gradu Mostaru po kojemu bi se ozakonilo uvođenje dviju općina, a sve s objašnjenjem kako bi Bošnjaci bili zaštićeni od mogućnosti nadglasavanja.
“To bi omogućilo ravnomjeran i nesmetan razvoj onih područja grada Mostara u kojima žive Bošnjaci, što do sada nije bio slučaj. SDA se zalaže za jedinstven grad Mostar koji je organiziran po europskim načelima lokalne samouprave, a ne po unitarnom i centralističkom modelu u kojem su apsolutno sve nadležnosti koncentrirane na razini grada i u kojem bi mostarski Bošnjaci bili majorizirani te ne bi imali nikakva prava odlučivati o ekonomskom razvoju i drugim životnim pitanjima koja se tiču isključivo područja u kojima oni žive”, rekao je Bakir Izetbegović objašnjavajući prijedlog koji su gotovo sve stranke u Sarajevu kritizirale. Neprihvatljivim su ga ocijenile i stranke okupljene oko HNS-a BiH.
“Stalno smo upozoravali da to neće ići na takav način, nego da moramo pronaći blaže forme iz kojih nas nitko ne bi mogao na bilo koji način staviti u funkciju podjele grada. Mostar u životnom smislu ne smije više biti ‘grad slučaj’, ali isto tako ne smijemo pasti u zamku gdje bi netko vidio ratne ili ne znam ni ja kakve crte u gradu Mostaru”, kazao je Čović.
Popis 2013.
U raspravu se uključio i bivši gradonačelnik Mostara Safet Oručević koji je stao oštro protiv inicijative SDA tvrdeći da se njome otvara mogućnost za nove podjele. “Mislim da će SDA u ovome ostati sam. To ja mislim. Dopustimo i da pogriješim, ali ovo neće proći. Mislim da bi mogla biti okidač za druga loša rješenja u Bosni i Hercegovini, ali postoji mnogo drugih snaga. HDZ vodi svoju bitku. Dragan Čović je jedan mudar političar. Mudar, zna što radi, hoće za svoj narod i neka hoće. Bori se i daje ‘golove’, to je njegovo pravo. Bitno je što je s druge strane”, rekao je Oručević. A da nijedna “strana” u Mostaru ne može nadglasati drugu, svjedoče podaci o nacionalnoj strukturi.
Naime, broj Bošnjaka i Hrvata razlikuje se svega u nekoliko tisuća, odnosno tek nekoliko postotaka, ako je suditi po rezultatima popisa koji su se pojavili nakon 2013. Naime, po tim informacijama, u Mostaru trenutačno živi oko 54.000 Hrvata, oko 49.000 Bošnjaka i oko 4000 Srba, dok je ukupno popisano 113.169 ljudi. Sve važnije odluke, uključujući izbor gradonačelnika, proračuna..., ne mogu se donijeti bez dvotrećinske većine u Gradskom vijeću. Da bi to u praksi bilo moguće, Hrvata bi trebalo biti najmanje 75.000, a Bošnjaka gotovo dva puta manje.
U Gradskom vijeću Mostara postoje gornje kvote, odnosno ograničenje koliko maksimalno predstavnika iz reda jednoga naroda može biti birano u ovo predstavničko tijelo. Ovakvo rješenje ne postoji nigdje u BiH, zbog čega su bh. biskupi pozvali na principijelnost navodeći kako rješenje mora vrijediti za sve jedinice lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini.
