Nakon što su drugi put zaredom ministri iz drugih političkih stranaka odbili prijedlog ministara HDZ-a BiH o usvajanju nacrta državnog proračuna, postavlja se pitanje komu je u interesu odbiti prijedlog koji kao jedini cilj ima održavanje financijske stabilnosti države i ispunjavanje njezinih obveza, kako prema domaćim korisnicima tako i prema međunarodnim financijskim institucijama, piše Večernji list BiH.
Hrvatski politički predstavnici pokazuju jasnu zrelost i odgovornost za funkcioniranje državnih institucija, a samim tim i države, brinući se istodobno i o planiranju ekonomskih tokova u budućnosti. S obzirom na to da važnost pravodobnog strateškog planiranja posebice dolazi do izražaja u vremenima ekonomske krize, kakvoj i svjedočimo u svjetskim okvirima, prijedlog hrvatskih ministara dodatno dobiva na značaju.
No, ipak je nerazumljivo zbog čega se isto uporno odbija. Ministar financija i riznice Vjekoslav Bevanda nedavno je jasno poručio kako je nužno da se svi proračuni u BiH donose do kraja godine te da je Ministarstvo financija i riznice BiH završilo svoj dio posla jer predstoje neodgodive obveze koje se mogu završiti samo usvajanjem proračuna. Prema riječima ministra Bevande, zabrinjavajuće je i to što Fiskalno vijeće još nije usvojilo globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH za razdoblje od 2022. do 2025. godine iako je ranije Ministarstvo financija i riznice BiH dalo prijedlog na izjašnjavanje.
- To je bio razlog što sam, uz proračun, predložio nekoliko točaka koje bi otkočile mnoge procese i omogućilo učinkovito poslovanje Ministarstva financija i riznice BiH te neometano funkcioniranje institucija BiH, a posebice obveza koje imamo prema zaposlenima nakon određenih zakonskih izmjena - naglasio je ministar Bevanda.
Ministar pravosuđa Josip Grubeša je nakon zadnje sjednice otkrio kako nije bilo političke podrške ministara iz drugih političkih stranaka da se na sjednici razmatra materijal Ministarstva financija i riznice BiH, nacrt proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2023. godinu, koji je nužan preduvjet kako bi se proveo zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama u institucijama BiH, koji je Parlamentarna skupština BiH usvojila tijekom ove godine. Inzistiranjem na poštivanju pravila u kontekstu financijskog funkcioniranja, hrvatski politički predstavnici u institucijama vlasti jasno su dali do znanja kako traže odgovorno ponašanje partnera na putu države prema dosezanju standarda kakvi vrijede u suvremenim europskim društvima.
Ipak, ohrabruje što su uspjeli u naumu da programska osnova bude u središtu izgradnje nove vlasti na svim razinama.
