Članovi Kulturno-športskog društva Rakitno protekloga vikenda posjetili su najveću zajednicu Hrvata u Rumunjskoj te, zajedno s folklornim društvima ostalih nacionalnih manjina (Grci, Slovaci, Nijemci, Česi…), uz skupine iz Hrvatske, Austrije i Rakitna iz Bosne i Hercegovine, sudjelovali na smotri folklora.
Multietnički festival
Na tom međunarodnom multietičkom folklornom festivalu “Pokraj rijeke Karakaš”, čiji je organizator Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj - Vlada Rumunjske, Odjel za međuetničke odnose, Rakićani su svojim nastupom oduševili posjetitelje.
- Naš nastup, koji se odvijao u dva dijela, bio je splet običaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, naravno s karakteristikama rakitskog kraja. Igralo se kolo, čuli su se napjevi s ovoga kraja, ganga i bećarac, ali i gusle te popularni linđo, koji se, doduše, preselio kod nas od naših južnih susjeda, ali je, također, iznimno popularan - rekao je umjetnički voditelj KŠD Rakitno Ivica Jukić.
Ivica, ali i ostali članovi, njih 32, koji su proveli nezaboravne dane u ovom rumunjskom mjestu, prepuni su dojmova i pohvala na račun svojih domaćina kako za izvrsnu organizaciju smotre, tako i za gostoljubivost i doček općenito, ističući prije svega zahvalnost Giureciju-Slobodanu Gheri, zastupniku u rumunjskom parlamentu, ali i svim domaćinima, kako rekoše, “našem osobnom domaćinu/pratitelju Franu Ivanu”.
- Na poziv predsjednika Hrvatskoga svjetskog kongresa Vinka Sablje, podrijetlom Rakićana, koji jako dobro obavlja svoju zadaću (spajanje Hrvata u cijelom svijetu), inače živi u Švicarskoj, naše društvo je imalo čast sudjelovati na ovoj smotri. Moram istaknuti da nam je Sabljo s nekoliko švicarskih Rakićana i članovima svoje obitelji, dakle privatno, donirao 1300 CH franaka što nam je pokrilo troškove prijevoza - rekao je predsjednik društva Žarko Romić - Džaja.
U Rumunjskoj, prema neslužbenim podacima, danas živi oko 6000 pripadnika hrvatske nacionalne manjine. Hrvati u Rumunjskoj, poglavito karaševski Hrvati, predstavljaju najstariju hrvatsku manjinu te jezično i etnografski najbolje očuvanu, koja živi na zapadu zemlje, u blizini grada Rešice u općinama Karaševo i Lupak.
- Kada smo krenuli tamo, pribojavao sam se komunikacije. No, oduševio sam se kako su ljudi zadržali i svoj jezik, i religiju i identitet. S njima smo komunicirali kao da smo u Hercegovini.
Bez pogreške
- Bilo je lako i nastupiti, zahvaljujući iznimnoj pripremi bez ikakve pogreške. Iz razgovora s nekim od organizatora, saznajem kako oni nemaju nikakvih materijalnih problema jer se država brine o njima. Nije ni čudo što imaju i vrhunski dom kulture sa svim pratećim sadržajima - dodaje Jukić.
U mjesto Karaševo u Karaš-severinskoj županiji, gdje su nastupali, Hrvati su doselili u 14. stoljeću, po svemu sudeći iz srednjovjekovne bosanske države, a prvi put se spominju u zapisima iz 1299. godine.
Danas u Karaševu živi oko 3000 Hrvata, a ukupno ih u Rumunjskoj ima oko 6000. Dakle, Hrvati su, praktički, većinsko stanovništvo.
