Realizacija pune jednakopravnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini pridonosi boljitku i stabilizaciji čitave BiH, a posljedično i šireg područja jugoistočne Europe, dok je za postizanje trajne stabilnosti i funkcionalnosti cjelokupne BiH nužna stvarna ravnopravnost svih triju konstitutivnih naroda. Ovo je samo jedna od stavki iz izvješća o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH, a o čemu danas raspravlja Hrvatski sabor. Radi se o dokumentu u kojemu se na jasan način ističu aktivnosti na osiguranju ravnopravnosti hrvatskog s drugim dvama narodima u BiH, piše Večernji list BiH.
Upoznati EU o stanju u BiH
Ovaj dokument tek je jedan od pokazatelja proaktivnog odnosa trenutačne Vlade Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, a koji se manifestira u snažnoj političkoj podršci u borbi za ravnopravnost kao i kroz podizanje hrvatskog pitanja u BiH na visoku razinu, sve do institucija Europske unije.
Ovom prilikom Večernji list donosi sadržaj izvješća o provedbi Deklaracije za 2019. godinu, koja kao dokument donesen u najvišem zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske predstavlja misao vodilju za sve dužnosnike RH u nastojanjima da pomognu BiH postati istinska država triju konstitutivnih naroda, onako kako je određeno u Daytonu, čiji je jamac upravo RH.
Svestrani partnerski odnosi s BiH, jednakopravnost Hrvata kao jednog od triju konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te njezin euroatlantski put glavne su odrednice pristupa Vlade RH, a Hrvatska je stalan i pouzdan partner BiH, kako zbog dobrosusjedskih odnosa tako i zbog Hrvata kao jednog od njezinih triju konstitutivnih naroda, navodi se u dokumentu. Također, u svom djelovanju Hrvatska podupire suverenitet, integritet i teritorijalnu cjelovitost BiH, kao države dvaju entiteta i triju konstitutivnih naroda i ostalih građana, ističe se u dokumentu koji potom u detalje razrađuje sve aktivnosti koje su imale cilj podizanje svijesti o potrebi osiguranja ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković aktivno se, ističe se, tijekom 2019. godine zauzimao za stabilnost i funkcionalnost BiH te njezina ustavnog okvira, kojeg je polazište puna ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Osim što je predsjednik Vlade sudjelovao na gospodarskim i kulturim manifestacijama, konferencijama i okruglim stolovima te drugim događanjima, održavane su redovite konzultacije s legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH, s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora i predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, a i s drugim političkim i vjerskim dužnosnicima.
Predsjednik Vlade RH zagovarao je žurne promjene Izbornog zakona koje bi osigurale jednakopravnost triju konstitutivnih naroda i svih građana te zemlje te je u svojim istupima kontinuirano isticao potporu europskom putu BiH, a isto tako i hrvatsko zauzimanje za ravnopravnost hrvatskog naroda kao konstitutivnoga. Na sastancima s visokim dužnosnicima država članica EU-a, s dužnosnicima europskih institucija, Sjevernoatlantskog saveza, UN-a i drugih međunarodnih organizacija predsjednik Vlade zauzimao se tijekom 2019. godine za europski i transatlantski put BiH, uz potporu reformama i ispunjavanju pristupnih kriterija kako bi država podigla razinu spremnosti za ulazak u EU, a isto tako i za punu ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH.
U sklopu tih nastojanja Hrvatska kontinuirano upoznaje svoje europske partnere s položajem hrvatskog naroda u BiH i s važnošću očuvanja ustavne strukture zemlje te na značajne izmjene Izbornog zakona u Parlamentarnoj skupštini BiH, u skladu s Ustavom BiH te uvažavajući odluku Ustavnog suda BiH u predmetu U-23/14 (presuda u predmetu Ljubić). Hrvatska se aktivno zauzima, navodi se, za približavanje BiH članstvu u EU pritom tumačeći kompleksnost njezina uređenja sudjelujući u raspravama kako bi se pronašla odgovarajuća rješenja za uspješnu europsku budućnost te promičući koncept ravnopravnosti konstitutivnih naroda kao temelj političke stabilnosti i daljnjeg napretka zemlje te ustrajući u nastojanjima da se navedeno uključi i u službene dokumente Vijeća Europske unije. U kontekstu aktivnosti unutar BiH navodi se kako je Plenković, između ostaloga, sudjelovao na otvorenju znanstveno-stručnog skupa “Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu” u Neumu, koji su organizirali Hrvatska akademija za znanost i umjetnost BiH, Rektorski zbor RH i Sveučilište u Mostaru. Tom je prilikom istaknuo potporu Hrvatske europskom putu BiH i osiguravanju ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Nastavlja se pomoć
U dokumentu se zatim pobrojavaju aktivnosti u kontekstu gospodarske djelatnosti i pomoći institucijama hrvatskog naroda u BiH. Jedan od događaja jest i onaj iz rujna prošle godine kada je Plenković, u čijoj je pratnji bio ministar vanjskih i europskih poslova RH Gordan Grlić Radman, sudjelovao i na svečanosti prigodom potpisivanja ugovora o financijskoj potpori projektima od interesa za hrvatski narod u BiH u Tolisi. Tog je dana u franjevačkom samostanu u Tolisi potpisano 90 ugovora za provedbu kulturnih, obrazovnih, zdravstvenih i drugih programa i projekata iz sredstava državnog proračuna za 2019. godinu. Objašnjeno je kako se financiraju projekti na području obrazovanja, kulture, zdravstva, stipendiranja učenika, a i brojni projekti koji podupiru vjerske aktivnosti u BiH. Navodi se kako su dostupna i primjerena zdravstvena i socijalna skrb jedan od temeljnih uvjeta za održiv ostanak i povratak Hrvata u BiH te je potvrđeno kako se financirani projekti i programi odnose na izgradnju, rekonstrukciju, opremanje i proširenje bolničkih kapaciteta, kapaciteta domova zdravlja i specijaliziranih medicinskih ustanova u Čitluku, Novom Travniku, Novoj Biloj, Livnu, Mostaru i Kiseljaku. Prvi put znatnija potpora dana je i projektima koji daju mogućnost otvaranja novih radnih mjesta. To su projekti iz područja turizma i poljoprivrede koji, sukladno prirodnim potencijalima Bosne i Hercegovine, mogu biti pokretači razvoja cjelokupnog kraja — govorimo o Posavini, Hercegovini i središnjoj Bosni.
Istodobno, Ministarstvo hrvatskih branitelja sufinancira rad veteranskih zadruga u FBiH u svrhu prenošenja znanja i iskustava na području aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja ratnih veterana, pripadnika postrojbi HVO-a, kroz rad u zadrugama. •
robna razmjena s BiH iznosi 2,2 milijarde eura, što je za 5,9 posto viša u odnosu na prethodnu godinu, u ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatska je ostvarila suficit od 823,7 milijuna eura. Treba him pomoći da ovaj sufucit skinu na 0 tako što ćemo kupovati naše a zaobilaziti u širokom krugu proizvode iz HR.