Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović rekla je u četvrtak da je snažnije povezivanje hrvatske države s Hrvatima izvan Hrvatske i njihovo uključivanje u sadržaje domovinskog života jedna od ključnih državnih zadaća, istaknuvši kako je jedan od prioriteta njezine politike jačanje veza države s iseljeništvom i svim Hrvatima izvan Hrvatske i zagovaranje mjera koje će to omogućiti.
"To je, razumije se, trajna zadaća i Hrvatskoga sabora i Vlade, stranaka, akademske zajednice, naših općina, gradova i županija, vjerskih zajednica, medija i svih drugih dionika društvenoga života", istaknula je Grabar-Kitarović na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice u Uredu predsjednice.
Naglasila je kako je to posebno važno danas, kada demografska kriza prijeti svim segmentima naše društvene i državne stabilnosti. Naše brojno iseljeništvo, poručila je, izraz je toga izazova, ali još je više dio njegova rješenja.
Zato je, navela je, u svom "Prijedlogu mjera populacijske politike“ naglasila mjere koje se odnose na iseljeništvo, osobito na stvaranje uvjeta za njihovo uključivanje u gospodarski, politički, kulturni i svaki drugi segment života hrvatskoga društva i države, uključujući stvaranje uvjeta za povratak odnosno useljenje u Hrvatsku kroz bolju suradnju naših diplomatsko-konzularnih predstavništava i iseljeničkih društava, poslovnih klubova i drugih organizacija.
Grabar-Kitarović istaknula je i da se, u sklopu "Akcijskog plana“ koji je uputila hrvatskoj Vladi, uz ostalo, nalaze mjere koje hrvatskim iseljenicima trebaju olakšati stjecanje državljanstva, što je političko- administrativni uvjet za djelotvornu provedbu drugih mjera.
Tako je, kada se radi o mladima, predložila povećanje kvota za upis na sveučilišta u Hrvatskoj i proširenje mogućnosti stipendiranja, razvijanje programa razmjene srednjoškolskih učenika iz hrvatskog iseljeništva, online učenje hrvatskog jezika te dobivanje tzv. work&travel radne dozvole u Hrvatskoj za vrijeme ljetnih odnosno školskih praznika.
Predsjednica Republike istaknula je i kako je važno da se fokus zajedničkih aktivnosti usmjeri i na BiH. "Hrvatski narod u BiH bori se za svoju ravnopravnost i treba mu pomoć, kako Hrvatske, tako i hrvatskoga iseljeništva, u kojemu su mnogi upravo iz BiH. Ta pomoć treba biti konkretna, u suradnji s nadležnim tijelima BiH i tamošnjim ustanovama hrvatskoga naroda", poručila je.
Podsjetivši da je prije tri dana obilježen Dan državnosti, Grabar-Kitarović rekla je da, kao što je nacionalna pomirba bila ključni uvjet za stvaranje hrvatske države, tako je sada država uvjet da u punoj mjeri razvijamo svoje nacionalne potencijale.
"Premda površinom i brojem stanovnika mala, hrvatska je država globalno mnogo veća i važnija upravo po svojim iseljenicima. I zato, u mjeri u kojoj hrvatski iseljenici budu uključeni u razvoj hrvatskoga društva i države, rast će naše samopouzdanje, ugled i snaga u svijetu", istaknula je Grabar-Kitarović zahvalivši iseljenicima na njihovu radu za Hrvatsku i hrvatski narod.
Na Danu otvorenih vrata za iseljenike i hrvatske manjinske zajednice nastupila je udruga "Dubrovački primorski svatovi", koja je izvela dubrovačku poskočicu "Linđo" te HKUD "Prigorec" iz Zagreba koji su izveli narodnu pjesmu "Kriči, kriči tiček" te narodni ples drmeš, a iseljenici su od predstavnika Matice iseljenika, Središnjeg Ureda za Hrvate izvan RH , MUP-a, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i drugih mogli dobiti potrebne informacije i materijale.
narod koji na federalnom nivou broji do nekih 22-23 posto stanovništva u konzumiranju vlasti prisutan je negdje između 40 i 45 posto. Kad su stručnjaci iz poznatih institucija, poput Svjetske banke, napravili analizu, utvrđeno je da je ekonomski status građanaa hrvatske nacionalnosti u BiH puno snažniji i situiraniji u odnosu na bošnjačke i srpske porodice. Teza o nejednakopravnosti građana hrvatske nacionalnosti jednostavno je pala u vodu nakon jedne od presuda Ustavnog suda, koji je kazao da građani srpske nacionalnosti nisu konstitutivni i jednakopravni na prostorima gdje su Hrvati većina.