Naime, veleposlanici država članica EU-a okupljeni u Političko-sigurnosni odbor (PSC) u Bruxellesu kategorički su odbili bilo kakvu ideju o vojnom angažmanu pod zastavom EU-a u cilju Dodikova uhićenja. Europske mirovne snage EUFOR, čija je zadaća stabilizacija sigurnosne situacije u BiH, zasad ne žele sudjelovati u operacijama koje bi mogle biti shvaćene kao političke ili još gore – izazvati sukobe. Situacija u Bosni i Hercegovini odavno je ušla u novu fazu političko-sigurnosne krize nakon što je Tužiteljstvo BiH izdalo nalog za privođenje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića zbog sumnji na kazneno djelo napada na ustavni poredak. No, pitanje tko uopće može i hoće provesti takav nalog ostaje otvoreno – uz sve veći strah da bi pokušaj uhićenja mogao izazvati nasilje i destabilizirati ionako krhku političku situaciju u zemlji.
Sve jasno, ali...
Prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, izvršenje naloga Tužiteljstva mora provesti Sudska policija BiH, uz potporu drugih policijskih agencija ako to bude potrebno. Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) već je zaprimila takav nalog, što znači da je informirana u eventualnoj akciji lociranja i privođenja osumnjičenih dužnosnika RS-a. No, istodobno smatra da bi akcija mogla biti visokog rizika. Međutim, veliki je izazov činjenica da je Milorad Dodik smješten na teritoriju Republike Srpske, gdje Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a (MUP RS) odbija priznati legitimitet odluka državnih institucija, pozivajući se na rezolucije Narodne skupštine RS-a, koja je zabranila rad nekoliko ključnih državnih tijela na prostoru entiteta. Dodatno, Dodika trenutačno čuva Specijalna jedinica MUP-a RS-a, čime se stvara ozbiljna barijera za svaku moguću operaciju privođenja. Iako zakon jasno propisuje da svih 16 policijskih agencija u BiH mora djelovati u skladu s nalozima Suda BiH, u stvarnosti se pokazuje kako su lojalnosti tih struktura podijeljene. Neki od čelnika policijskih agencija koji su obvezni sudjelovati u privođenju istodobno se pojavljuju u društvu Milorada Dodika, što dodatno kompromitira operativnu provedbu naloga. Nepostupanje po sudskom nalogu predstavlja kazneno djelo, ali politička realnost u Bosni i Hercegovini pokazuje da zakon i njegova provedba nisu uvijek usklađeni. Stručnjaci upozoravaju da bi pokušaj Dodikova uhićenja na teritoriju RS-a, uz protivljenje entitetskog MUP-a i prisutnost specijalne policije, mogao izazvati sukob s federalnim ili državnim snagama, što bi u krajnjem slučaju moglo eskalirati u oružani sukob. U najgorem scenariju, BiH bi se mogla suočiti s nasiljem kakvo nije viđeno od završetka rata. Ova situacija je "hod po rubu" jer se državne institucije nalaze pred iskušenjem provođenja zakona pod prijetnjom oružane konfrontacije. S druge strane, ignoriranje naloga pravosuđa dodatno potkopava vjerodostojnost države.
Povlačenje SAD-a
S obzirom na ozbiljnost situacije, uzalud su oči uprte u međunarodnu zajednicu, posebno Ured visokog međunarodnog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, i partnere iz EU-a. Ponajprije zbog izostanka nazočnosti SAD-a. Unatoč svemu, političko rješenje još uvijek nije na vidiku. U posljednjoj izjavi Dodik je poručio kako je njegov progon politički motiviran, dodavši da "njihov cilj nije BiH – njihov cilj je Milorad Dodik". - Jedino kreativno što su smislili je – ukloniti Dodika. To je načelo po kojem funkcionira mafija, a ne država - poručio je predsjednik RS-a putem društvenih mreža, implicirajući da su za njegovu kriminalizaciju odgovorni visoki međunarodni dužnosnici i političke stranke iz Sarajeva. U ovom trenutku izostanak volje za kompromisom, institucionalna blokada i rastuće tenzije stvaraju ozračje u kojem je gotovo nemoguće predvidjeti daljnji razvoj događaja. Jedno je sigurno – politička kriza u BiH sve više prerasta u sigurnosnu, s mogućim ozbiljnim posljedicama za cijelu regiju. Ako se ne pronađe političko rješenje, a institucije odluče krenuti putem sile – BiH bi se mogla suočiti s najdubljom unutarnjom krizom od potpisivanja Daytonskog sporazuma.
