Podatak prema kojemu se BiH nalazi na samom začelju zemalja Starog Kontinenta kada je riječ o postotku osoba koje posjeduju visoko obrazovanje alarm je za uzbunu te poziv nadležnim institucijama na svim razinama da sinkronizirano pristupe rješavanju problema koji bi mogao imati odjeka u godinama koje dolaze, a koje će tražiti brzu prilagodbu tehnološkim promjenama, kao i značajno veći udio visokoobrazovanog stanovništva, piše Večernji list BiH.
Podaci Eurostata pokazuju kako se Bosna i Hercegovina nalazi na posljednjem mjestu u Europi po stopi visokoobrazovanih stanovnika sa svega 16 posto odraslog stanovništva koje posjeduje visoku stručnu spremu. Osim što je taj postotak znatno niži i u odnosu na europski prosjek, problem je potrebno promatrati kroz prizmu nekoliko izazova s kojima se danas suočava BiH. Naravno, prvi je demografskog karaktera te pokazuje kako dio visokoobrazovanih osoba u potrazi za bolje plaćenim poslovima odlazi iz zemlje. Drugi problem izravno je vezan uz pitanje proizvodnje gotovih proizvoda u brojnim industrijskim i srodnim djelatnostima. Naime, unatoč značajnoj otpornosti bh. gospodarstva, jasno je kako to značajno zaostaje u pogledu konkurentnosti za gospodarstvima okruženja, kao i EU-a, a razlog je značajno manji udio znanstvenog pristupa u proizvodnji. Riječ je o staroj boljci koju karakterizira veliki udio izvoza sirovina, dok su gotovi proizvodi nešto što se uglavnom realizira na prostoru drugih europskih zemalja. Za razliku od forsiranja izvoza sirovina, a što je uglavnom obilježje domaćeg izvoza, stručnjaci se slažu kako bi trebalo vući strateške poteze koji bi za cilj imali stvaranje što većeg broja isplativih gotovih proizvoda veće vrijednosti, počevši od poljoprivrede pa do drvne industrije. Tada bi svakako udio visokoobrazovanog stanovništva bio znatno veći jer bi priroda posla tražila stručnjake u brojnim proizvodnim granama.
Proces približavanja Europskoj uniji također sa sobom donosi i potrebu za većim postotkom visokoobrazovane radne snage, a razloga je mnogo, počevši od potrebe usuglašavanja brojnih odredbi u svim sferama ekonomskog i društvenog života sa standardima i pravilima Unije, preko pisanja projekata pa do njihove realizacije. Naravno, uvezivanjem s jedinstvenim tržištem Europske unije, a što je jedan od ciljeva Plana rasta, bit će potrebno hvatati korak s tehnološki naprednijim ekonomijama zemalja Europske unije, a to je nešto što će tražiti znatan rast postotka visokoobrazovanih kadrova. Ako BiH ne želi ostati na samom dnu, kao zemlja iz koje će se samo dobivati sirovine, već se pozicionirati kao država koja će moći ponuditi visokokvalitetne gotove proizvode, potrebno je što prije mijenjati nepovoljne statističke pokazatelje. Jedan od primjera je i Četvrta industrijska revolucija, što je skupni naziv za primjenu umjetne inteligencije i strojnog učenja, koja dovodi do snažnije konkurentnosti, bolje plaćenih poslova, a preduvjet svega je ulaganje u razvoj i istraživanje, što pak traži visokoobrazovanu radnu snagu. Rezultat za BiH i njezinu poslovnu zajednicu bio bi bolja pozicioniranost na europskim tržištima, kao i snažnija profitabilnost i stabilnost. A kada govorimo o zemljama okruženja, Slovenija ima 31 posto visokoobrazovanih, Hrvatska 27 posto, a Srbija 25 posto. Na europskom vrhu se pak nalaze Irska i Švedska - u potonjoj je postotak visokoobrazovanog stanovništva 47 posto, dok u Irskoj 51 posto stanovnika ima završen fakultet.
Naravno, ovakve statistike dijelom su posljedica i trajanja obveznog obrazovanja koje u većini europskih zemalja iznosi između 10 i 12 godina, iako i tu postoje određene iznimke, poput Francuske koja ima najdulje obvezno obrazovanje i koje traje 15 godina.
