Cilj dodatne brige o zdravlju bi bio život sa što manje lijekova i pregleda kod liječnika. Na sreću, znanstvenici se slažu da postoje načini kako održati dobro zdravlje, a tu je i 5 stvari koje nikako ne biste više trebali raditi.
1. PRESKAČETE CIJEPLJENJE
COVID-19 je iznimno smrtonosna bolest za osobe starije od 50 godina, a to su stručnjaci napomenuli na samom početku pandemije, dok danas podaci ukazuju kako je 95 posto osoba umrlih od ove bolesti bilo starije od 50 godina. Danas su cijepova smanjila tu brojku, ali starije osobe su i dalje u većoj opasnosti od ozbiljnog ishoda bolesti, hospitalizacije i smrti od respiratornih virusa kao što su koronavirus i gripa. Ako imate više od 50 godina, cijepite se protiv COVID-a, a ne zaobilazite ni booster dozu. Kad ste već kod liječnika, upitajte ga o redovnim cjepivima koje biste trebali primati, pa i ono protiv upale pluća ali i gripe.
2. SJEDITE CIJELI DAN
Tjelesna aktivnost vrlo je važna i neizostavna zdrava životna navika koja nam je, uz pravilnu prehranu, najbolji saveznik u postizanju i održavaju adekvatne tjelesne težine i zdravlja općenito. Vrijeme provedeno sjedeći potrebno je svesti na minimum i kad je god moguće svoje vrijeme provoditi aktivno. Sjedilački način života povećava šanse za razvojem raznih bolesti koje vam mogu skratiti život, a tu je pretilost, dijabetes, moždani udar i kardiovaskularne bolesti. Najpoznatija je definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koja kaže da je tjelesna aktivnost „svaki pokret tijela koji se izvodi aktivacijom skeletnih mišića i koji zahtijeva potrošnju energije“. Dakle, prema ovoj definiciji tjelesna aktivnost je svaka ona aktivnost koju izvodimo u slobodno vrijeme, na poslu ili pak da bi došli od jednog mjesta do drugog. Također, navode kako su umjerena i žustra tjelesna aktivnost važne za poboljšanje zdravlja. Američka udruga za srce savjetuje svima oko 150 minuta tjedno umjerene aktivnosti (vožnja biciklom, korištenje stepenica umjesto lifta, hodanje) ili 75 intenzivne aktivnosti (grupno vježbanje, sportovi, trčanje, planinarenje).
3. IZBJEGAVATE RUTINSKE KONTROLE
Stručnjaci su danas zabrinuti radi svih rutinskih pregleda koji su otkazani radi pandemije. No rizik od razvoja određenih karcinoma, poput crijeva i dojki, je u porastu nakon 50-te godine života. Danas stručnjaci savjetuju da se s takvim kontrolama mora započeti rano, pa ako je u pitanju rak crijeva, na preglede treba ići već nakon navršene 45-te godine života jer se bolest dana češće viđa i kod mlađih ljudi. Napravite si veliku uslugu i razgovarajte sa svojim doktorom o svim pregledima koje biste trebali napraviti jednom kad navršite 50 godina.
4. NE POSJEĆUJETE STOMATOLOGA
Ovo je dodatak kontrolnim pregledima jer se upravo periodontalne bolesti – upale zubnog mesa i zuba, javljaju češće kod osoba starijih od 50 godina, a povezane su s bolestima srca, moždanim udarom i razvojem dijabetesa. Znanstvenici vjeruju kako su upravo upalni procesi uzrokovani nekim stanjem odgovorni. Kako biste izbjegli moguće probleme, redovno posjećujte stomatologa kako biste prevenirali razvoj bolesti zuba i desni.
5. USAMLJENI STE
Usamljenost je tiha epidemija u zdravstvu već godinama, a posebno kod starijih ljudi. Danas je naravno situacija još gora radi pandemije koja nam je onemogućila da uživamo u društvu prijatelja i obitelji. Usamljenost može ozbiljno utjecati na vaše zdravlje, a brojne su studije pokazale kako osjećaj usamljenosti može imati negativan utjecaj na zdravlje kao što to ima 15 popušenih cigareta u danu, a može i utjecati na porast demencije kod starijih ljudi za čak 50 posto.
Prioritet neka vam budu druženja a pokušajte svakog dana biti u kontaktu s prijateljem ili članom obitelji, možete se priključiti nekoj grupi ili volontirati.
