Jedinice lokalne samouprave u BiH, općine i gradovi, unatoč ograničenim ustavnim i zakonskim mogućnostima kada govorimo o politikama koje kreiraju ukupni poslovni ambijent, ipak imaju prostora unaprijediti gospodarsku sliku, privlačeći investitore na svoja područja i koristeći mehanizme poput sufinanciranja troškova osnivanja i registracije tvrtki, smanjenja i ukidanja različitih naknada, ali i kroz izgradnju novih poslovnih zona, piše Večernji list BiH. No, u kontekstu FBiH značajnu prepreku predstavljala neusklađenost Zakona o građevinskom zemljištu sa Zakonom o stvarnim pravima, a što u praksi onemogućuje općine i gradove da ostvare snažniji investicijski zamah.
Željko Obradović, ravnatelj Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne odnose, potvrdio je za Večernji list kako se očekuje da će se novi Zakon o građevinskom zemljištu naći u proceduri, a on bi definirao da se zemljište, građevinsko zemljište, a koje je evidentirano kao društveno, državno, općenarodna imovina i erar, bez upisanog prava korištenja druge osobe upiše kao vlasništvo općine odnosno grada. Takvo što bi, naveo je, mnogo značilo jedinicama lokalne samouprave.
Usklađivanje
Potreba za novim rješenjem zapravo proistječe iz, podsjećamo, potrebe usklađivanja jer, kao što je poznato, Zakon o građevinskom zemljištu nije bio izmijenjen od 2003. godine, dok je u međuvremenu društvo prošlo kroz intenzivne promjene po pitanju nekretnina i oblasti stvarnih prava uopće. Zakon o građevinskom zemljištu FBiH, za razliku od 12 drugih propisa u oblasti stvarnog i imovinskog prava, početkom primjene Zakona o stvarnim pravima nije prestao vrijediti, ali je veći dio njegovih odredbi praktički stavljen izvan snage jer su u koliziji s odredbama Zakona o stvarnim pravima i protivne načelima jednovrsnosti vlasništva i pravnog jedinstva nekretnine.
Osim pitanja zemljišta, koje će svakako otvoriti nove perspektive razvoja jedinicama lokalne samouprave, općine i gradovi već uvelike koriste one raspoložive mehanizme olakšavanja pokretanja i realizacije poslovnih ideja te i tako aktivno sudjeluju u promjeni ekonomske paradigme Bosne i Hercegovine. Primjere je moguće naći diljem zemlje. Jedna od općina koje se mogu pohvaliti sadržajnim i sustavnim mjerama je i Posušje, koje javnim pozivom obuhvaća tri kategorije - sufinanciranje troškova osnivanja i registracije poduzetnika početnika u gospodarstvu (startupova), podršku očuvanju tradicionalnih i starih obrta i djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaća radinost te podrška poduzetnicama. Istodobno, Gradsko vijeće Tuzle usvojilo je nedavno odluku o privremenom oslobađanju plaćanja administrativne pristojbe za izdavanje odobrenja za registraciju svih vrsta samostalnih djelatnosti na području Grada Tuzle za 2023. godinu. Gradska uprava, čiji je ovo bio prijedlog, smatra ovaj potez vidom podrške pokretanju samostalne djelatnosti, a privatni poduzetnici da imaju prostora za pojednostavljivanje procedura prilikom registracije.
Veza s iseljeništvom
Usko vezana tematika uz pitanje investicije je i potreba snažnijeg uvezivanja s iseljeničkom zajednicom koja svojim iskustvima, ali i kapitalom, može biti svojevrsni motor pokretač lokalnog gospodarstva, a u tom pogledu posebice valja izdojiti USAID, koji provodi dobro poznati projekt "Diaspora Invest", projekt koji je do sada rezultirao nizom uspješnih priča diljem Bosne i Hercegovine. U Livnu pak aktivno rade na prepoznavanju potencijala iseljeničke zajednice, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je mnogo Livnjaka u zemljama Zapada steklo vrijedna poslovna iskustva koja mogu prenijeti u svoj kraj, nastojeći stvoriti preduvjete za ostanak, opstanak, kao i povratak. Gradonačelnik Livna Darko Čondrić sa suradnicima nedavno je održao radno-informativni sastanak s predstavnicima livanjskih zajednica iz Švicarske, Kanade, Njemačke i Hrvatske, a tom je prilikom navedena važnost uspostave registra dijaspore. Takav potez otvorio bi potpuno nove mogućnosti razvoja, istodobno omogućujući lokalnoj samoupravi da brže i bolje prepozna sav potencijal koji dijaspora ima, ali i stvori preduvjete da to isto iseljeništvo bude najglasniji zagovornik ulaganja niza uspješnih poduzeća iz zemalja Zapada.
