Istočna Hercegovina, ako je suditi prema projektima koji se provode u nekoliko općina, kao i najavljenim velikim infrastrukturnim radovima, uskoro bi mogla biti pozicionirana na mapu gospodarski prosperitetnih područja u državi. To posebno vrijedi u kontekstu jugoistoka, počevši do Stoca, preko dijela Grada Čapljine pa do Ravnog i Neuma, odnosno Trebinja na krajnjem istoku, piše Večernji list BiH.
Projekti u realizaciji
U ovom trenutku u fokusu su dva veoma važna projekta - izgradnja magistralne prometnice koja će spojiti Stolac i Neum te proces proširenja površina koje će se moći natapati na prostoru Dubravske visoravni. Cesta Stolac - Neum u strateškom smislu značit će svojevrstan uvod u gospodarski preporod šireg prostora jugoistoka Hercegovine, a osim skraćenja puta do jedinog bh. grada na moru, cesta sa sobom donosi i niz prednosti za Ravno, Neum i Stolac kada je riječ o brojnim granama koje ovise o brzoj komunikaciji. Takvo što uvelike će pridonijeti jačanju turističkih kapaciteta Neuma, ali će dovesti i do gospodarske revitalizacije neumskog zaleđa te šireg prostora Ravnog i Stoca, omogućujući razvoj onih potencijala koji jamče stabilne prihode, poput biljne poljoprivredne proizvodnje, ali i turističkih kapaciteta. Kako je nedavno naglasio načelnik Stoca Stjepan Bošković, ovom prometnicom Stolac postaje prometno čvorište, a što je preduvjet da bude i gospodarsko središte. U kontekstu poljoprivredne proizvodnje, na koju se gleda kao na budućnost gospodarskog oporavka Hercegovine, postojanje jedne ovakve brze prometnice značit će i dostupnost većih gradskih središta za sve one koji namjeravaju prodavati svoje proizvode. Ipak, ključni preduvjet za razvoj poljoprivrede jest dostupnost vode te je stoga značajno ukazati na kapitalni projekt koji provode Stolac i Čapljina, a koji se odnosi na dovođenje tehničke vode na Dubravsku visoravan. U ovoj prvoj fazi projekt je dao tehničku vodu za određeni dio poljoprivrednog zemljišta. Ključni je cilj navodnjavanjem revitalizirati poljoprivredno zemljište koje se nije radilo te što više poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava vezati za to zemljište. Nešto južnije, na prostoru Popova polja, potencijali su također veliki.
Poljoprivreda
Strategija poljoprivrednoga razvoja i razvoja poljoprivrede u ruralnim područjima HNŽ-a za općinu Ravno navodi kako se današnja poljoprivredna proizvodnja uglavnom odvija na području Popova polja koje je glavni poljoprivredni resurs (2000 ha). Popovo polje označeno je kao područje na kojem bi trebalo intenzivirati proizvodnju povrća i voća, a cjelokupnu poljoprivredu pritom bi trebalo podesiti središtima kao što su Neum, Slano i Dubrovnik. Neum je, pak, označen kao područje na kojemu bi razvoj primarne proizvodnje trebalo usmjeravati na maslinarstvo te inicirati daljnji napredak malih kapaciteta industrijske prerade ulja. Iako je još uvijek riječ o planovima, Jadransko-jonska autocesta, koja bi trebala prolaziti kroz istočnu Hercegovinu, donosi novu dimenziju razvoja. Predviđeno je da trasa kreće od Počitelja, gdje bi bilo čvorište s koridorom Vc, te bi se nastavljala preko dijelova Grada Čapljine, općina Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje, Popova polja do Trebinja. Prolazak ove autoceste kroz dijelove navedenih općina znatno bi utjecao na gospodarski razvoj toga dijela BiH dodajući još jedan važan elementu u plan izlaska iz prometne izoliranosti kraja koji ima velike, ali neiskorištene potencijale.•
