Sarajlija Nazif Alić je biolog, genetičar zaposlen kao istraživač u Londonu na University College, gdje dijelom radi i kao predavač. Do svog poziva prošao je trnovit put školovanja po svijetu kako bi se na koncu posvetio istraživačkom radu na londonskom sveučilištu o ulozi genetike u suvremenom svijetu. Alić je rođen 1976. godine u Sarajevu gdje je pohađao prvi razred gimnazije, a onda školovanje nastavio u Francuskoj i dalekoj Australiji u Sidneyu. Fakultet biologije i doktorat završio je u Sidneyu na University of New South Wales.
Genetika ima veliki potencijal
- U Sidney sam otišao 1994. godine gdje sam završio konačno svoje srednje obrazovanje. Uvijek me je zanimala znanost pa sam iz tog razloga i izabrao studij biologije. Doktorirao sam na istom fakultetu. Moj doktorat je bio o kvascu, ali se danas bavim svim drugim istraživanjem. Trenutačno me zanima starenje, a eksperimentalni sustav koji koristim je vinska mušica kaže Alić. Ovaj mladi znanstvenik pokušava pronaći i opisati genetske, farmaceutske i dijetalne intervencije koje mogu produžiti zdravi život kod mušice u nadi da bi one mogle pomoći da se održi dobro zdravlje kod ljudi. Govoreći o genetičkim postignućima u funkciji ljudskog zdravlja te koliko genetika može biti zloupotrijebljena, Alić kaže da, kao i svaka druga znanost, i genetika ima jako veliki potencijal. Kako će se taj potencijal iskoristiti ne zavisi samo od znanstvenika nego i od cijelog društva. U ovom trenutku potrebno je korektno i točno informirati javnost o sadašnjim istraživanjima i njihovim mogućim primjenama, i dobrim i lošim. Cijelo društvo, uključujući i znanstvenike, treba se uključiti u debatu o znanosti i njenim plodovima – kaže genetičar Alić.
Vodi mlade istraživače
Ovaj Sarajlija s londonskom adresom zaposlenja, na pitanje je li teško biti stranac - profesor - predavač i istraživač na sveučilištu u Londonu, skromno odgovara kako nije teže nego drugima. Na fakultetu u Londonu sam upravo završio postdoktorat i fakultet mi je dao priliku da ostanem i osnujem svoj laboratorij. Dio moga posla se tiče studenata na fakultetu, jer tu predajem i vodim mlade istraživače (magistri i doktoranti) – objašnjava Alić. Dodaje da i u Engleskoj i ostalim zemljama Zapada ima puno znanstvenika i svima njima je podjednako teško se probiti. Znanje i rad se cijene, ali i sreća je dosta važna, a to bi drugim riječima značilo biti na pravom mjestu u pravom trenutku – kaže Alić. U BiH ima puno mladih talentiranih ljudi i šteta je da nemaju prilike iskazatia se u samoj BiH, ali se nadam da će stvari krenuti nabolje.
