Otkako ima mogućnost glasovati, dijaspora je u Hrvatski sabor u 29 godina uspjela "ugurati" 42 zastupnika te nikada nije presudila pobjednika, stranku ili koaliciju koja je poslije uspostavila većinu i izabrala novu Vladu, piše Večernji list BiH. Samo u slučaju četvorice zastupnika sve mandate nije osvajala Hrvatska demokratska zajednica, nego je to u jednom slučaju bio neovisni zastupnik, dva su bila članovi Hrvatskoga bloka, a jedan Hrvatskog istinskog preporoda. Svejedno, i oni su nekada bili dio HDZ-ova jata, a nerijetko su ponovno mijenjali dresove te se vraćali u redove ove stranke. Na nedavnim izborima HDZ-ova lista osvojila je sva tri fiksna mandata, a s obzirom na to da je u međuvremenu uveden i preferencijalni sustav, u Saboru su se našla trojica zastupnika koja nisu bila tako rangirana na stranačkoj listi.
Novi zastupnik
Očekivano, Zvonko Milas, kao nositelj liste, ujedno je imao i najviše preferencija, slijedi Radoje Vidović iz središnje Bosne, no Mostar je očito "ispreferirao" Darija Pušića, koji se izravno plasirao u Sabor. Ako HDZ uspostavi novu Vladu, za očekivati je da bi Milas mogao otići u izvršnu, što će onda otvoriti jedno mjesto u Saboru za novoga zastupnika. Iako je na HDZ-ovoj listi, iza ove "trojke", najviše preferencija dobio Mate Omazić, to automatski ne znači da će on biti novi zastupnik jer o tome odluku ne donose "brojke", nego stranka koja je "vlasnik" mandata. U prijašnjem sazivu Sabora zastupnici su bili Nevenko Barbarić, Zdravka Bušić i Radoje Vidović. Prije njih HDZ-ov monopol u mandatu od 2016. do 2020. kvario je Željko Glasnović, a još su zastupnici bili Božo Ljubić te Željko Raguž. Najkraći saborski mandat od nepunu godinu dana, od 2015. do 2016., uz Glasnovića imali su ponovno Ljubić te Ivan Šuker. Ilija Filipović, Perica Jelečević i Marija Rapo bili su zastupnici sedmog saziva od 2011. do 2015. Prije njih zastupnici su birani nefiksnom kvotom, a iz 11. izborne jedinice bili su Ivo Andrić, Ivan Bagarić, Rade Bošnjak, Goran Marić i Dragan Vukić. U petom sazivu iz dijaspore su bili birani Zdenka Babić-Petričević, Ivan Bagarić, Florijan Boras i Krešimir Ćosić. U razdoblju od 2000. do 2003., kada je HDZ bio u oporbi, u Saboru su zastupnici bili Zdenka Babić-Petričević, Ante Beljo, Zdravka Bušić, Ljubo Ćesić, Krunoslav Kordić i Milan Kovač. U prvom postratnom sazivu bilo je 12 zastupnika izabrano u dijaspori. Svaki put sudjelovanje dijaspore nastoji se osporiti na izborima. Njezino sudjelovanje podržava, očekivano, HDZ, dok su oporbene stranke od samoga početka tražile smanjivanje toga utjecaja. Tako je novim Izbornim zakonom iz 1999. godine određeno da se broj zastupnika iz 11. izborne jedinice određuje tzv. nefiksnom kvotom, što znači da se ne zna unaprijed koliko će biti zastupnika hrvatske dijaspore u parlamentu, nego taj broj ovisi o omjeru odziva birača koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj i birača pripadnika hrvatske dijaspore. Taj je sustav primjenjivan na parlamentarnim izborima 2000., 2003. i 2007. S tim se sustavom svake godine smanjivao broj izabranih zastupnika iz dijaspore.
Pristala Kosor
Krajem 2010. godine donesena je nova izmjena Izbornog zakona prema kojoj broj zastupničkih mjesta u posebnoj izbornoj jedinici za dijasporu ponovno postaje fiksan i iznosi 3 zastupnička mjesta. Riječ je o izmjenama na koje je nakon ucjene SDP-a pristao HDZ koji je tada vodila Jadranka Kosor. Novi Izborni zakon primijenjen je na parlamentarnim izborima 2011., 2015., 2016., 2020. i ovoga mjeseca. Broj zastupničkih mandata za dijasporu u Hrvatskom saboru tako je od početnih 12 pao na samo 3 mandata. Razlika je još veća kada se pogleda omjer broja zastupnika dijaspore i ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru nekad i danas. U trećem sazivu Hrvatskog sabora (1995. – 1999.) zastupnici dijaspore činili su čak 9,4% ukupnog broja saborskih zastupnika (12 od 128), dok taj udio, primjerice, u jedanaestom sazivu Hrvatskog sabora iznosi 2%. Postojalo je nekoliko inicijativa kako unaprijediti ovaj sustav glasovanja, ali i promijeniti ulogu dijaspore i BiH u glasovanju za Sabor. Tako se razmišljalo o uvođenju fiksnih kvota za dijasporu za SAD i Južnu Ameriku, Australiju i Europu, ali i prijedloga da se dijaspori omogući glasovanje online. S druge pak strane, desnica predlaže da se poveća broj zastupnika iz dijaspore s obzirom na to da je izvan zemlje između tri i četiri milijuna Hrvata.
