Iako nam fast food ponekad čini zadovoljstvo, mnoga je teška hrana zapravo nezdrava, stoga je treba konzumirati što manje.
1. Slanina
Teško je odoljeti sendviču s hrpom slanine između dvije kriške bijelog kruha. No, četiri kriške slanine sadrže oko 6,6 g zasićenih masti, a to je prije nego što dodate maslac ili umak po izboru. Zasićene masti jedan su od najvećih neprijatelja zdravlja srca. Preporuka je da muškarci ne konzumiraju više od 30 g zasićenih masti dnevno, dok je za žene granica 20 g. Pretjerano unos zasićenih masti može smanjiti sposobnost jetre da ukloni LDL (loš) kolesterol iz krvi, što dovodi do nakupljanja masnih naslaga na stijenkama krvnih žila i povećava rizik od srčanog udara ili moždanog udara. Osim slanine, i druge namirnice poput kobasica, maslaca i kokosovog ulja bogate su zasićenim mastima, stoga ih treba ograničiti, piše 24sata.hr.
2. Čips i slani snack
Većina nas barem jednom tjedno posegne za vrećicom čipsa, ali visoki udio soli (oko 0,3 g po pakiranju od 25 g) može pridonijeti razvoju bolesti srca. Prekomjeran unos soli povećava krvni tlak jer natrij uzrokuje zadržavanje vode u tijelu, što dodatno opterećuje krvne žile. Dugoročno, to može oštetiti arterije i dovesti do srčanih udara. Čips, zajedno s kruhom, procesiranim mesom i gotovim umacima, često sadrži više soli nego što mislimo. Stoga je važno provjeravati etikete proizvoda i birati opcije s manjim udjelom soli.
3. Slatkiši i slatko
Obožavamo slatkiše, ali prehrana bogata šećerom može povećati rizik od srčanih problema. Dijete bogate šećerom često su bogate kalorijama, što može dovesti do pretilosti, a pretilost povećava potrebu za pumpanjem krvi, što dodatno opterećuje srce. Prekomjeran unos šećera može dovesti do masne jetre i dijabetesa tipa 2, što također povećava rizik od srčanih oboljenja. Preporučuje se unositi maksimalno 30 g slobodnih šećera dnevno.
4. Kobasice i ultra-procesuirana hrana
Kobasice su bogate zasićenim mastima, soli, ali i ultra-procesiranim sastojcima, koji sami po sebi mogu povećati krvni tlak. Iako još nema konačnih dokaza, studije sugeriraju da konzumacija ultra-procesirane hrane može negativno utjecati na zdravlje srca. Stoga je uvijek bolje birati cjelovitu i minimalno obrađenu hranu, bogatu vlaknima i vitaminima.
5. Bijeli kruh i rafinirani ugljikohidrati
Rafinirani ugljikohidrati, poput bijelog kruha, riže i tjestenine, često nemaju ni vlakna ni hranjive tvari. Brže se probavljaju i manje su zasitni, što može dovesti do prejedanja i povećanja tjelesne težine, što dodatno opterećuje srce. Umjesto toga, birajte cjelovite žitarice koje sadrže vlakna, vitamine i minerale te pomažu u smanjenju rizika od bolesti srca.
6. Konzervirane juhe
Iako konzervirane juhe djeluju kao zdrava opcija, često sadrže visoke razine soli i šećera. Česta konzumacija može doprinijeti prekoračenju preporučenih dnevnih doza soli i šećera, što povećava rizik od srčanih bolesti. Birajte juhe s niskim udjelom soli i bez dodanog šećera ili ih pripremajte kod kuće kako biste imali kontrolu nad sastojcima.
7. Sladoled
Sladoled je bogat zasićenim mastima, šećerom i solju, što ga čini lošim izborom za zdravlje srca. Pretjerana konzumacija može povećati rizik od visokog krvnog tlaka, kolesterola i dijabetesa, što sve zajedno povećava rizik od srčanih udara. Sladoled bi trebao biti povremeni desert, a bolje je birati zdravije alternative poput smrznutog jogurta s voćem.
