Usprkos određenim nedorečenostima i manjkavostima u postojećem Izbornom zakonu BiH, a na što je nedavno Parlamentarnu skupštinu BiH upozorilo Središnje izborno povjerenstvo, održavanje općih izbora u listopadu neće doći u pitanje.
Aktivnosti na pripremi promjena Izbornog zakona su počele, ali čak i ako one ne urode plodom do početka svibnja, izbori će biti raspisani. Zakon je propisao da se odluka o raspisivanju izbora donosi najmanje 150 dana prije njihovog održavanja, što znači da zakonodavac ima još oko dva i pol mjeseca za eventualne izmjene izbornog zakonodavstva. Bez tih izmjena izbori će biti raspisani i održani po sadašnjim pravilima, koja su problematična zbog diskriminacije “ostalih”, ali i zbog toga što ostavljaju mogućnost izigiravanja izborne volje Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda.
Ne treba zaboraviti i neustavnost odredbi Izbornog zakona koje se odnose na Grad Mostar. Iako se taj problem neće izravno reflektirati na održavanje općih izbora u Mostaru, ostaje činjenica da je to jedina zajednica u kojoj nisu održani lokalni izbori 2012. godine.
Eventualni dogovori o provedbi presude “Sejdić i Finci” i izbornim pravilima za Grad Mostar u idućih nekoliko mjeseci ne bi sami po sebi omogućili održavanje izbora po novim pravilima. Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH su u više navrata upozorili kako ove ustavne, odnosno zakonske izmjene, iziskuju i promjenu oko 40 različitih podzakonskih akta koji se odnose na provedbu izbora. To bi sigurno stvorilo velike probleme izbornoj administraciji.
No, kako trenutačno stvari stoje, izgledi za provedbu presude “Sejdić i Finci” vrlo su mali pa će, izvjesno je, izbori biti održani po “starim” pravilima. Trenutno je, čini se, jedina dvojba kako primijeniti neke matematičke formule iz Izbornog zakona koji se odnose na spolnu zastupljenost u lokalnim biračkim odborima i na kandidacijskim listama.
Zakonom je propisana obveza da u izbornim tijelima i na kandidacijskim listama ima 40 posto manje zastupljenog spola. Matematički je nemoguće ispoštovati takve odredbe u izbornim povjerenstvima i odborima koji imaju samo tri člana. Naravno da postoji mogućnost zaokruživanja dobivenog decimalnog broja na veći ili manji cijeli broj, ali problem je što to u zakonu nije striktno naznačeno kao opcija. Stoga još uvijek postoji dvojba hoće li tumačenje zakonskih odredbi dati SIP ili Parlamentarna skupština BiH, kao tijelo koje je usvojilo zakon.
