Unatoč upozorenjima, posebno hrvatskih političkih predstavnika, da je, prema postojećem Izbornom zakonu BiH, nemoguće provesti opće izbore u Bosni i Hercegovini, oni će se ipak održati 2. listopada, piše Večernji list BiH.
Što su preduvjeti
Postojeći zakon je nepravedan i omogućava izborni inženjering te makinacije, ali, osim toga, on više ne sadrži odredbu koja regulira popunu Doma naroda Parlamenta Federacije BiH. Kao što je poznato, Ustavni sud BiH je presudom u predmetu “Ljubić” izbrisao dio Izbornog zakona koji je regulirao neizravni izbor u federalni Dom naroda koji je ključno tijelo za uspostavu izvršne vlasti na federalnoj, ali i zakonodavne vlasti na državnoj razini. Zato više nego ozbiljno treba shvatiti upozorenja da bismo nakon izbora mogli zapasti u još veću političku i institucionalnu krizu.
Ono što nije s pravne strane upitno, ali svakako jest s političke, izbor je članova Predsjedništva BiH. Zbog bošnjačke opstrukcije izborne reforme jasno je da se Hrvatima četvrti put može dogoditi slučaj “Komšić”, odnosno da njihova izborna volja bude pogažena tako što će im brojniji Bošnjaci izabrati člana Predsjedništva po svom ukusu. Tri člana Predsjedništva BiH birat će se iz dviju izbornih jedinica (Federacija BiH i Republika Srpska), i to tako da se bošnjački i hrvatski član biraju iz FBiH, a srpski iz RS-a.
Bez većih problema provest će se i izbori za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, kao i izbori za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, županijske parlamente te svi izbori koji se provode isključivo na teritoriju RS-a. Svi ovi izbori provode se po klasičnom većinskom ili građanskom modelu. Vrlo brzo nakon izbora moći će se uspostaviti sva tijela vlasti na razini RS-a i županija u Federaciji.
No, veliko je pitanje što će biti s posrednim izborima u Federaciji BiH. Trenutačno nema zakonske osnove da se izaberu izaslanici iz deset županijskih parlamenata u Dom naroda, koji je gornji dom u Federaciji. Zakonodavac, a to je Parlamentarna skupština BiH, nije donio zakonske odredbe koje bi nadomjestile one koje je poništio Ustavni sud BiH. Bez Doma naroda u FBiH nema ni imenovanja predsjednika i dopredsjednika entiteta, a samim time ni federalne Vlade.
Konstituiranje federalnog Doma naroda preduvjet je i za uspostavu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH jer klubovi Hrvata i Bošnjaka biraju po pet izaslanika iz ovih dvaju naroda u državni Dom naroda. Sve bi, dakle, moglo biti zaustavljeno i to bi bilo znatno ozbiljnije stanje od sadašnjeg. Naime, istina je da postojeća izvršna vlast u Federaciji završava drugi mandat jer nakon izbora 2018. godine nisu izabrani predsjednik i dopredsjednici Federacije, kao ni nova entitetska Vlada.
Kriza i kakav će biti njezin ishod
Međutim, proces uspostave zakonodavne vlasti bio je zaokružen i na federalnoj i na državnoj razini. Zahvaljujući tomu tehnička vlada mogla je nastaviti s radom, a parlamenti na federalnoj i državnoj razini donositi odluke, uključujući usvajanje proračuna. Sad nam prijeti situacija u kojoj ni zakonodavna vlast neće biti potpuno uspostavljena, a o izvršnoj da i ne govorimo.
Takvu situaciju u daytonskoj BiH nismo imali i krajnje je neizvjesno prognozirati ishod potencijalne krize. Sigurno bi se u toj situaciji prizivao međunarodni intervencionizam. On je i sada moguć, u ovoj fazi izbornog procesa. Sigurno je da visoki predstavnik ima veći legitimitet ispuniti prazninu u Izbornom zakonu nego što to ima pravo Središnje izborno povjerenstvo. A upravo taj scenarij, s nekakvim tumačenjem SIP-a o načinu popune Doma naroda, prizivaju stranke iz Sarajeva. Tek bi to značilo eskalaciju institucionalne i političke krize.
Najbolje bi, svakako, bilo rješenje koje bi uključivalo usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH, barem u dijelu koji se tiče izbora izaslanika u Dom naroda. Za sveobuhvatnu izbornu reformu i korekcije Ustava BiH sad očito nema vremena ni političkih preduvjeta, ali za reguliranje načina popune Doma naroda u Federaciji ima vremena, ali je upitna politička volja.
