Današnjom Odlukom, Vlada Federacije BiH je Federalnom ministarstvu financija dala suglasnost za pretvaranje njenih potraživanja u dionički kapital Union banke d.d. Sarajevo, u iznosu od 10.000.000 KM, putem zatvorene emisije dionica.
Ova sredstva predstavljaju nedospjela potraživanja Federalne vlade po osnovi Ugovora o kreditu po subordiniranim uvjetima zaključenim 22.10.2014. između Vlade i Union banke.
Vlada FBiH je na dan 31.12.2017. godine u ovoj banci imala kapital u iznosu 31.178.960 KM, što čini 91,44 posto ukupnog dioničkog kapitala. Pretvaranjem potraživanja na osnovu današnje Odluke, kapital Vlade FBiH bit će povećan na 41.178.960 KM i činit će 93,38 posto dioničkog kapitala Union banke.
U obrazloženju je napomenuto da je Vlada FBiH na 130. sjednici od 16.9.2014. donijela Odluku o odobravanju kredita Union banci po subordiniranim uvjetima za 2014. godinu, u iznosu od 10.000.000 KM. Ciljevi i očekivani učinci realizacije subordiniranog kredita bili su podrška u realizaciji Poslovne strategije Banke, kao i realizacija zaključka kojim je Vlada FBiH prihvatila inicijativu za podršku razvoja poslovanja ove banke, te donijela Odluku o usvajanju njene Poslovne strategije za period 2013.-2017. godina.
Tijekom 2017. godine, Union banka je potvrdila status jedne od najbrže rastućih banaka na bh. tržištu, te je zabilježen rast poslovanja u svim segmentima: aktive za 26 posto, depozita za 30 posto, a kreditnog portfelja za 16 posto. Ostvareni rast kao i dobit rezultat su, između ostalog, i odgovornog upravljanja troškovima. Orijentiranost prema potrebama klijenata rezultirala je prepoznavanjem Banke kao odgovornog i pouzdanog partnera od strane stanovništva, gospodarskih društava, javnih poduzeća i institucija FBiH.
Povećanje kapitala omogućava nastavak zajedničkog projekta - kreditne linije za mlade do ukupnog fonda od 30 milijuna KM. Uz novouloženih 10.000.000 KM, povećanje kapitala omogućava Union banci odobravanje sredstava od 20 milijuna KM, što dovodi do jačanja njezina potencijala i aktivnijeg udjela na tržištu, te rješavanja egzistencijalnih pitanja stanovništva s direktnim utjecajem na ostanak mladih i obrazovanih ljudi u zemlji.
Poddionica Tunel Kvanj - Buna
Federalna vlada donijela je Odluku kojom utvrđuje da je izgradnja poddionice od tunela Kvanj do Bune na Koridoru Vc u dužini od 5,2 km od javnog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine. Korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju ovog objekta je JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, te mu je Odlukom naloženo pokretanje ekspropriacionog postupka. Autoceste FBiH će, također, u skladu s Planom poslovanja za 2018. godinu, osigurati sredstva za ovaj projekt.
Izgradnja autoceste na poddionici tunel Kvanj - Buna, na dionici Mostar Jug – Zvirovići, uvrštena je u Program javnih investicija u Federaciji BiH za razdoblje od 2018. do 2020. godine, a osnovni uvjet za početak realizacije projekta je okončanje postupka eksproprijacije.
Pojas eksproprijacije obuhvaća ukupno 99 katastarskih čestica i proteže se područjem Općine Čapljina, Grada Mostara i Općine Stolac.
Poddionica je duga 5,2 km, a na njoj su i 2,7 km dugačak tunel Kvanj, vijadukt Rotimski potok dužine 330 m, kao i dva kilometra otvorene trase.
Prodaja nekretnina iz pasivnog podbilansa
Vlada FBiH dala je Agenciji za privatizaciju u FBiH (APF) tri suglasnosti za prodaju nekretnina iz pasivnog podbilansa u inozemstvu.
U prvom slučaju, riječ je o nekretnini u Inđiji, Republika Srbija, iz pasivnog podbilansa gospodarskog društva IP Krivaja d.o.o. - u stečaju Zavidovići, površine 75 m2.
Bit će ponuđena i prodaja nekretnine u Novom Sadu, Republika Srbija, iz pasivnog podbilansa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo - Zavisno društvo Rudnici Kreka d.o.o. Tuzla, površine 205 m2.
Na prodaju bi trebala ići i imovina iz pasivnog podbilansa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo koja se nalazi u Biogradu na Moru, Republika Hrvatska, površine 954 m2 (dvorište 760 m2 i kuća 194 m2).
Sve tri nekretnine bit će ponuđene na prodaju metodom aukcije, tj. najveće ponuđene cijene.
Početne cijene nekretnina, utvrđene vještačenjem vještaka građevinske struke, iznose 33.750 eura (Inđija), 51.500 eura (Novi Sad) i 266.255,24 eura (Biograd na Moru).
Dokument okvirnog proračuna 2019.-2021.
Vlada FBiH usvojila je Dokument okvirnog proračuna (DOP) za razdoblje od 2019. do 2021. godine, koji će biti upućen Parlamentu FBiH radi informiranja i objavljen na web-stranici Federalnog ministarstva financija.
Kako je u DOP-u navedeno, projekcije rasta u Federaciji BiH imaju uporište u očekivanom nastavku trenda pozitivnih kretanja u svjetskoj ekonomiji i izravnom okruženju, te provedbi unutarnjih strukturnih reformi. Domaća tražnja bi, kroz privatnu potrošnju i investicije, trebala biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, broja zaposlenih i prihoda od izvoza, trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka i privatne potrošnje.
Tako se u 2018. godini u Federaciji BiH očekuje realni rast po stopi od 3,2 posto, u 2019. godini 3,3 posto, u 2020. godini 3,5 posto, a u 2021. godini rast od 3,8 posto.
Prioriteti Vlade Federacije BiH bit će usmjereni na projekte intenziviranja gospodarskog razvoja, jačanja unutarnje društvene stabilnosti i jačanja vladavine prava, kao i iniciranje i provedba reformi usuglašenih s potrebama BiH. Federalna vlada će, u suradnji s drugim razinama vlasti u BiH, raditi na euroatlanskim integracijama s ciljem osiguranja dugoročno održivog i stabilnog sustava, koji će Federaciju BiH učiniti konkurentnijom.
Vlada FBiH je, donošenjem Strategije reforme upravljanja javnim financijama u FBiH za razdoblje 2017. - 2020. godina, posebnu pozornost posvetila upravljanju rashodima i mjerama za unaprjeđenje aktivnosti pri planiranju, izradi i izvršavanju proračuna.
Fiskalno vijeće BiH je 3.7.2018. godine usvojilo Globalni okvir fiskalne bilance i politika u BiH, čime su stvoreni preduvjeti za izradu projekcija od neizravnih prihoda.
Plan prihoda za razdoblje 2018.-2021. godina prati nastavak pozitivnog trenda izvršenja, kao i pozitivne makroekonomske pretpostavke, te je projicirano da će ukupni konsolidirani javni prihodi Federacije BiH u 2018. godini iznositi 8.414 milijuna KM, u 2019. godini 8.725 milijuna KM, u 2020. godini 9.053 milijuna KM, te 9.330 milijuna KM u 2021. godini.
Projicirano je da će ovi prihodi u BDP-u Federacije BiH u narednom srednjoročju sudjelovati sa 41 posto.
DOP projicira da gornje granice rashoda za 2019. godinu iznose 2.658,1 milijuna KM, za 2020. godinu 2.620,5 milijuna KM i za 2021. godinu 2.621,3 milijuna KM, što je, u odnosu na Proračun FBiH za 2018. godinu, u 2019. godini smanjenje za 11,1 posto, a u 2020. i 2021. godini po stopi od 13 posto.
Izdvajanja sredstava iz pričuve
Na današnjoj sjednici u Sarajevu usvojeno je izvješće o odobravanju izdvajanja sredstava iz tekuće pričuve Proračuna FBiH za 2018. godinu, po odlukama Vlade FBiH, te rješenjima premijera i zamjenika premijera, za prvih šest ovogodišnjih mjeseci, koje će biti upućeno Parlamentu FBiH.
Inače, ovogodišnjim Proračunom FBiH je na poziciji tekuće pričuve Vlade planiran iznosi od 5.000.000 KM, pričuve premijera 75.000 KM, a pričuve dvoje zamjenika premijera po 40.000 KM.
Ukupno izdvojena sredstva iz tekuće pričuve premijera u ovom razdoblju iznose 21.500 KM. Izdvajanja iz tekuće pričuve prvog zamjenika premijera nije bilo, a izdvajanje drugog zamjenika je iznosilo 11.000 KM.
Izdvajanja iz tekuće pričuve Vlade FBiH za razdoblje od 1.1. do 31.3.2018. godine po odlukama Vlade Federacije BiH nije bilo.
