Situacija s njemačkim gospodarstvom i informacijama koje su važne za BiH pomalo se pretvara u trakavicu. Iz tjedna u tjedan praktički dolaze nove vijesti o ekonomiji najjače europske sile, a izgleda da politika i gospodarstvo nisu uskladili svoje potrebe, jer dok je politika svojedobno tražila zabranu uvoza radne snage i davanje prioriteta domaćim radnicima, gospodarstvenici su tražili da im se dopusti uvoz kvalitetne radne snage i izvan zemalja EU-a, a od kojih je BiH posebno zanimljiva jer su se ovdašnji ljudi još ranije dokazali u “obećanoj zemlji”, piše Večernji list BiH.
Odlasci u mirovinu
Ovih dana njemački su poslodavci upozorili vladu te zemlje da bez većeg useljavanja radnika sa zapadnog Balkana tvrtke u toj zemlji neće moći naći adekvatnu radnu snagu. Naime, kako pišu njemački mediji, Herman Schulte Hiltrop, predsjednik Ogranka za građevinarstvo Njemačke udruge poslodavaca, upozorava da će u idućih nekoliko godina 150.000 radnika u građevinarstvu otići u mirovinu te da je sve teže naći obrazovanu i osposobljenu zamjenu. Nedavno se o uvozu radnika iz BiH i susjedstva oglasio i Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za gospodarstvo. - Do 2015. godine imali smo veliki broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju - osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti negativnim u svemu tome - kazao je Geis-Thöne. Donedavno je bilo i problema s vizama, u vremenu “lockdowna” kada se koronavirus tek pojavio u BiH, pa je građevinski sektor bio ozbiljno ugrožen, a Građevinska komora BiH tražila je zaštitu za građevinare iz BiH. - Ugled i reference građevinske operative BiH, kako se ističe, stjecane od 1972. godine, dovedene su u pitanje, a 2000 radnih mjesta, koja u ovom trenutku jamči spomenuti međudržavni sporazum između Bosne i Hercegovine i SR Njemačke, zbog nemogućnosti viziranja je ugroženo, kao i više od 100 gospodarskih subjekata u kojima su ti radnici zaposleni - naglašeno je tada.
Radna kvota
Ta se situacija ubrzo smirila, a sada je jasno da nisu samo glas podizali oni iz BiH, nego i njemački građevinski poduzetnici svjesni kvalitete ovdašnjih radnika. Poslodavci su pozdravili produljenje pravila za zapadni Balkan, čime se omogućuje produljenje važenja izdavanja radnih viza za nekvalificiranu radnu snagu, ali i traže da se poveća broj radnika sa sadašnje kvote od 25 tisuća. - Od 2021. godine možemo računati na potpunu obustavu u pojedinim oblastima poput izgradnje kuća. Za pohvalu je što se govori o nacrtu novog zakona koji će pravilo produljiti, ali ne možemo shvatiti zašto se taj broj ograničava na 25.000, a u dijelu Unije (CDU) spominju čak ograničenje od 15.000. Radi se o poslovima za koje je kod nas nemoguće naći kvalificirane radnike - kaže predsjednik Ogranka za građevinarstvo. Kaže i da nisu opravdani strahovi da će radnici sa zapadnog Balkana opteretiti njemački socijalni sustav ili uzeti radna mjesta njemačkim radnicima, ukazujući na studiju njemačkog Ministarstva za rad koja je pokazala da u dosadašnjoj primjeni pravila nije bilo negativnih posljedica, već da se mjera pokazala potpuno opravdanom. Tvrdnje onih koji šire tezu da će, npr., radnici s Balkana uzeti radno mjesto Nijemcima nazivaju u Njemačkoj populističkim neistinama. Istraživanje iz Njemačke, dok još korona nije zavladala potpuno, pokazalo je da u Njemačkoj nedostaje 250 tisuća obrtnika.•
