Članovi odbora za pravne i političke nauke Odjeljenja društvenih nauka Akademije nauka umjetnosti BiH raspravljali su danas o izmjenama izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Odbora za političke nauke Mirko Pejanović je istaknuo kako njihov pristup nije aktuelno-politički, već naučno-stručni i u znatnoj mjeri ima i etički pristup.
- Izvršili smo određenu pripremu i imamo prijedloge za reformu izbornog zakonodavstva - kazao je Pejanović, ističući prije svega nužnost izmjene Izbornog zakona BiH kojim bi se omogućili lokalni izbori u Gradu Mostaru.
Podsjetio je kako Grad Mostar ima Odluku Ustavnog suda BiH po kojoj treba promijeniti i zakonske osnove za izbor Gradskog vijeća.
- Danas smo mislili da to stavimo u fokus i da se obratimo s našim prijedlozima i inicijativama Parlamentarnoj skupštini BiH, demokratskoj javnosti i međunarodnim institucijama, posebno OSCE-u i Vijeću Europe - naveo je Pejanović.
Ustvrdio je kako se u Mostaru „grubo krše ljudska prava, prije svega pravo građana na lokalnu samoupravu, pravo da odlučuju o razvoju svoje lokalne zajednice, a time i odredbe Europske povelje o ljudskim pravima i građanskim slobodama“.
- Pošto je vrijeme odmaklo, a primakli su se lokalni izbori, mi zagovaramo da ukoliko parlamentarne stranke koje su najodgovornije, a to su HDZ BiH i SDA kad je u pitanju Mostar, ne mogu doći do konsenzusa o provođenju lokalnih izbora, kako to učini visoki predstavnik međunarodne zajednice radi zaštite građanskih i ljudskih prava - istaknuo je Pejanović.
Po njegovim riječima, došlo je do zamjene teza jer se traži rješenje za unutarnju organizaciju grada, kako li će biti jedinstven ili s općinama, a "to nije na dnevnom redu, to nije zadaća od Ustavnog suda“.
Naveo je kako, također, u prijedlogu za reformu izbornog zakonodavstva zagovaraju nekoliko važnih pitanja, u kontekstu integracije BiH u EU i usvajanja novih standarda i u pogledu izmjene Ustava i u pogledu izmjene izbornog zakonodavstva.
- To su pitanja presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“, problem manjina u BiH, pitanje izbora delegata u Dom naroda FBiH, gdje bi se spriječilo ili preveniralo sadašnje stanje u kojem jedan klub ne može da se popuni, a to je Klub srpskog naroda - kazao je Pejanović.
Zagovaraju i da se otvori pitanje promjene broja izbornih jedinica za izbor Parlamentarne skupštine BiH, „tako što bi one bile višenacionalne i tako što bi, a to podrazumijeva i promjenu Ustava, parlament BiH umjesto sadašnjih 42 imao oko 100 poslanika“.
Smatra kako treba otvoriti i pitanje izbornog cenzusa, dodajući kako bi vrijedilo razmišljati da se uvede izborni prag od pet posto.
Profesor Kasim Trnka je kazao kako je Izborni zakon, koji je donesen 2001. godine, do sada promijenjen 19 puta, ali „nikada nije zahvatio ključne probleme i uvijek su to bile neke tehničke, kozmetičke promjene“.
Dodao je kako se i sada Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva bavi više kozmetičkim promjenama, a „ona ključna pitanja opet prepušta političarima“.
- To znači kako Mostar i odluku „Sejdić-Finci“ ostavlja za neka druga vremena, odnosno za političke elite koje će, izvan parlamenta, izvan parlamentarnih struktura odlučivati o tome - naveo je Trnka.
Po njegovim riječima, i presudom Europskog suda za ljudska prava je posebno naglašeno kako se BiH mora odmaknuti od Daytona i ići na europska rješenja u pogledu izbornog zakonodavstva.
- Kad se pogledaju europski standardi, mi smo u nizu elemenata izbornog zakonodavstva ispod ili kontra tim europskim standardima - kazao je Trnka.
Istaknuo je kako Europska konvencija o ljudskim pravima podrazumijeva jednakost građana i kako se sada mora krenuti iz jednog u drugi koncept ustavnog uređenja.
- Nažalost, postojeće političke elite su izrasle na daytonskom modelu i svaki pokušaj da se nešto ključno promijeni, ustvari dira u njihovu poziciju. U tome vidim osnovni razlog ovakvih sterilnih napora da se dođe do ustavnih promjena - zaključio je Trnka.
