Hrvatsko gospodarstvo, premda osjetno kasnije nego mnoge druge zemlje, počinje osjećati slabljenje potražnje na najvećem europskom tržištu. U prva tri mjeseca, prema podacima DZS-a, hrvatske tvrtke izvezle su u Njemačku ukupno 702 milijuna eura vrijednih roba, što je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje za 2,2 posto slabiji rezultat. Hrvatska se, ukupno gledajući izvoznu statistiku, uklapa i u trend prisutan na razini cijelog EU, da trgovina između samih članica slabi, a porast se ostvaruje na tzv. trećim tržištima.
Najnoviji detaljniji podaci DZS-a pokazuju tako da izvoz i dalje nastavlja snažno rasti u BiH, koja je već u veljači po vrijednosti realiziranih poslova preskočila treće hrvatsko izvozno tržište Sloveniju (u koju pak nastavlja slabiti naš izvoz), a vrijednost izvoza u BiH sve se više približava brojkama koje se ostvaruju na drugom najvažnijem tržištu Italije. U BiH je, naime, s porastom od više od 22% izvoz prešao 653 milijuna eura, dok je na talijansko tržište plasirano roba u vrijednosti 682 milijuna eura.
Ukupno je u prvom tromjesečju iz Hrvatske izvezeno roba vrijednih 5,58 milijardi eura (gotovo 5-postotni pad), dok je izvoz u EU bio nešto manji od 3,71 milijardu i podbacio je za 9%. Preliminarni podaci koje državni statističari daju za prva četiri mjeseca upućuju na to da se taj trend slabljenja izvoza u EU nastavlja, iako nešto blažim stopama.
Negativnom je izvoznom rezultatu najviše doprinio ožujak, u kojemu je izvezeno gotovo 400 milijuna eura manje nego u lanjskom ožujku, ukupno 1,998 milijardi eura. Isto se može reći i za izvoz u Njemačku jer je još u prva dva mjeseca bilježen porast vrijednosti, čak 3,4%. U Njemačku je, inače, izvoz posljednji put pao u prvoj godini pandemije koronavirusa, ali i s kojom se bilježio i najbrži oporavak.
Osim BiH, značajniji rast izvan EU bilježi se u prva tri mjeseca još i u SAD-u (30%). Među zemljama koje su važniji kupci hrvatskih proizvoda, slabljenje izvoza roba nastavlja se u Mađarskoj i Srbiji, dok se od tržišta na kojem je posljednjih godina bilježen vidljiv rast, izvozni pad uočava najviše u Turskoj, gotovo je prepolovljen (na 56 milijuna eura). Ono što zabrinjava izvoznu poslovnu zajednicu svakako su događanja u Njemačkoj i procjene slabašnog rasta BDP-a za 2024. Tamošnja vlada očekuje da će on biti na razini od 0,3%, a najnovija prognoza EK procjene je spustila na tek 0,1%.
