Iako je poznata usporedba o Balkanskom poluotoku kao “bačvi baruta” nastala tek u 19. stoljeću, područje jugoistočne Europe bilo je poprište burnih događaja i puno ranije. Doslovno od početka, odnosno u hrvatskim pojmovima “od stoljeća sedmog”, na ovom su se području turbulentno smjenjivali vladari koji su stvarali saveze, ali i ulazili u sukobe, borili se za prevlast i dominaciju.
Stoga pronalazak dokaza o postojanju “kneza iz Bojne” uistinu predstavlja novo poglavlje hrvatske povijesti, ali i dodatno komplicira njezino tumačenje. Posebice ako se u obzir uzme činjenica da se govori o razdoblju o kojem ionako postoji malo činjenica u koje su povjesničari sigurni.
Vrijeme pobune
– Posebice se o Panonskoj Hrvatskoj u razdoblju prije 12. stoljeća zna relativno malo. Možemo sa sigurnošću govoriti o prisutnosti Slavena na tom području u razdoblju od 6. do 9. stoljeća, a o prvim znakovima sustavne organizacije nešto doznajemo tek iz franačkih zapisa – objašnjava Vladimir Peter Goss, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci.
Franačka je država, naime, osnovana 511. godine na području današnje Francuske te se tijekom stoljeća znatno proširila na području Europe. Jedan od najpoznatijih franačkih kraljeva Karlo Veliki 800. godine osniva Karolinško Carstvo, dok je u isto vrijeme na istoku primat imao i dalje jaki Bizant. – Da bismo shvatili odnose u tadašnjoj Europi, pa tako i na području današnje Hrvatske, važno je shvatiti kakav je bio odnos Aachena i Carigrada. To je bilo važno svjetsko pitanje prema kojem su se određivali odnosi snaga – ističe profesor Goss.
Hrvatska je tada bila podijeljena na Primorsku i Panonsku, a o obalnim se dijelovima danas zna puno više nego o unutrašnjosti. Primorskom ili Bijelom Hrvatskom vladali su redom knezovi Porga, Višeslav, Borna, Vladislav, Ljudemisl, Mislav… pa sve do čuvenog Tomislava, prvog hrvatskog kralja.
S druge strane, u Panonskoj Hrvatskoj povijest ne uspijeva pratiti tako jasan kontinuitet vlasti, a novim se pronalascima situacija dodatno komplicira. Prvi poznati knez Panonske Hrvatske bio je, naime, stanoviti Vojnomir koji je vladao krajem 8. stoljeća.
– On je definitivno bio povijesna ličnost, no gotovo da je riječ o mitološkoj osobi o kojoj se jako malo zna – objašnjava Vladimir Peter Goss te dodaje da se Vojnomir spominje samo u kontekstu ratovanja protiv Avara. No nakon njega na vlast dolazi puno poznatiji Ljudevit Posavski, knez Panonske Hrvatske koji je vladao iz svoje utvrde u Sisku od 810. do 823. godine.
Zanimljiva je činjenica da povjesničari novootkrivenog kneza iz Bojne smještaju baš u to razdoblje pa se postavlja pitanje je li on bio Ljudevitov suvremenik. I kako je moguće da je Hrvatska u tom razdoblju imala dva kneza? Odgovori na pitanja koje povjesničari još traže možda se skrivaju u priči o odnosu tadašnjih hrvatskih kneževina s Franačkom državom.
Ljudevit Posavski je, naime, u početku bio vazal Karla Velikog te je u franačkim ljetopisima poznat kao “Liudewitus, dux Pannoniae inferioris”, odnosno “Ljudevit, knez Donje Panonije”.
Međutim, nakon smrti Karla Velikog 814. godine prijestolje nasljeđuje njegov manje uspješan sin Ludovik I. Pobožni. U tom razdoblju Ljudevit Posavski odlučuje okrenuti leđa Francima te uz pomoć nekoliko drugih slavenskih naroda diže pobunu. Prema nekim tumačenjima, učinio je to da bi obranio Hrvatsku od sve češćih pljačkanja franačkih markgrofova, no prema drugim je izvorima iza njegove pobune stajala ambicija i suradnja s novim saveznicima.
– Prema mojem mišljenju, Ljudevita Posavskog malo se previše “promovira” kao branitelja i spasitelja hrvatske zemlje od Franaka. On je bio njihov saveznik i odmetnuo se kako bi pokušao osnovati nezavisnu kneževinu – ističe profesor Goss te dodaje da još puno pitanja oko Ljudevitove pobune treba razjasniti. No, neupitno je da je u njezinu gušenju sudjelovao knez Primorske Hrvatske Borna koji je također bio franački vazal i za kojeg profesor Goss kaže da je uistinu zaslužan za stvaranje kneževine na čijim je temeljima nastala Hrvatska.
– Nakon te pobune, kada se govori o Panoniji, povijest još malo prati zbivanja na području današnje Mađarske. No, zapravo se zna veoma malo kroz cijelo 10. stoljeće, sve do doba kraljeva, od Tomislava pa sve do Zvonimira – objašnjava prof. Goss.
Vrijedna nova teorija
I gdje u cijeloj toj priči svoje mjesto može naći novi “knez iz Bojne”? Za sada je to teško sa sigurnošću utvrditi, no s obzirom na to da su njegovi ostaci pronađeni s franačkim znamenjem, može se pretpostaviti na čijoj je strani bio prije smrti. Stoga je jedna od teorija koja bi mogla biti točna, da je knez iz Bojne čak živio u doba Ljudevita Posavskog te da se, kao i Borna, suprotstavio njegovoj pobuni protiv Franaka. Moguće je čak da je imao važnu ulogu u njezinu suzbijanju.
– To je definitivno jedna nova teorija, ali svakako bi bila zanimljiva i vrijedna kad bi se potvrdila – zaključuje profesor Vladimir Peter Goss.
