Takozvani E brojevi mnogima su enigma, ali iza njih se često kriju u najmanju ruku neobični dodaci. U hrani se tako mogu naći dijelovi perja, noktiju, kose, ljušture kukaca ili pak vosak dobiven striženjem ovce...
- Ne želim slušati. Bolje da ne znam - najčešće su reakcije kad smo kolegama objašnjavali što se sve nalazi u namirnicama.
Brza hrana koju danas konzumiramo uglavnom nije pojam zdravog ili nutritivno vrijednog, no popis koji smo sastavili je fascinantan. Među najčešćim čudnim aditivima je tzv. E 904 ili šelak. Dobiva se iz izlučevina ženki tropskih ušiju Kerria lacca. Osim za poliranje namještaja, koristi se i u slasticama, bombonima, čokoladi, kavi u zrnu. Funkcija mu je poliranje, piše 24sata.hr.
Upravo je ovaj spoj zaslužan što je hrana privlačna, glatka i sjajna. Njegova primjena ide tako daleko da se koristi i kao premaz uz pomoć kojeg voće ili povrće izgleda svježije.
Ako poželite kupiti salatu jer je dresing božanstveno bijele boje, pročitajte deklaraciju. Na njoj možda piše E 171 ili titanijev dioksid. Njime se izbjeljuje plastika, keramika, kozmetika, ali i žvakaće gume, bomboni i dresinzi za salatu. Briljant-plava boja u prehrambenoj industriji dobiva se preradom sirove nafte. Takozvani E 133 prisutan je u proizvodnji slatkiša, ukrasa za kolače...
Oblozi želuca i vosak iz vune
Oblozi želuca tek rođene teladi mogu se naći u sirevima. Taj sastojak se zove renet. No znanstvenici danas rade i na laboratorijskim, odnosno umjetnim te biljnim verzijama. A evo još jedne potencijalno loše vijesti za vegetarijance. I žele za torte i gumeni bomboni prave se iskuhavanjem životinjskih kostiju, goveđih i svinjskih, ali i od svinjske kože.
Žele ili želatina nije aditiv, ali je redovan dodatak za zgušnjavanje i želiranje džemova, voćnih jogurta, mesnih poslastica. Lanolin ćete naći u dječjim mastima i kozmetičkim proizvodima za njegu tijela, ali i u žvakaćim gumama. Riječ je o žutom vosku koji se dobiva iz ovčje vune, a luče ga žlijezde lojnice posebno uzgojenih ovaca.
E 920 ili L-cistein je aminokiselina koja se nalazi u dlakama, noktima ili perju.
U prehrambenoj industriji zna se koristiti u proizvodnji brašna. Iako se dobiva ekstrakcijom iz životinjske dlake ili iz perja, znanstvenici, srećom, pronalaze i nove metode proizvodnje genetičkim inženjerstvom. Aditiva E 920 ima u pekarskim proizvodima, kolačima, keksima... I nema zakonskog ograničenja pri upotrebi. Perja i noktiju možete pojesti koliko želite.
Crvena boja iz mljevenih kukaca
Silicijev dioksid ili E 551 prirodno je sredstvo protiv zgrudnjavanja prehrambenih proizvoda. Dodaje se u polutvrde i tvrde sireve, ima ga u dodacima prehrani, začinima... Riječ je o prirodnom mineralu koji se upotrebljava u proizvodnji stakla iz kvarcnog pijeska, a naći ćemo ga i kao praškasti silikagel u novoj obući.
Lijepa crvena boja u voćnim jogurtima, slatkišima, bombonima, džemovima ili mesnim prerađevinama najčešće je E 120, karmin ili kohineal. Ovaj je dodatak posebno zanimljiv jer se dobiva iz mljevenih kukaca. Točnije, iza ove jarko crvene boje kriju se aluminijske soli karminske kiseline, koju proizvode ženke košenile, biljnih ušiju vrste Cochenillelaus. Različitim kemijskim procesima boja se vadi iz oplođenih i osušenih ženki ovih kukaca. Dopušteni dnevni unos ograničava se na 5,0 mg/kg tjelesne težine, s obzirom na to da postoje naznake da u višim koncentracijama može izazvati alergije.
Vjerojatno su vam poznati mnogi proizvodi u kojima se koristi propilen-glikol. Riječ je o sastojku antifriza, industrijskih boja, tkanina, ambalaža, lijekova ili kozmetičkih preparata, no postoji i nešto što se zove propan-1,2-diol-alginat ili E 405. Riječ je, naime, o sintetskom spoju koji se u ulozi zgušnjivača i emulgatora stavlja u bezalkoholne osvježavajuće napitke, fine pekarske proizvode, glazure, masne emulzije, bombone i brojne druge prehrambene proizvode, a u organizmu se razgrađuje na propilen-glikol. I njegova uporaba je ograničena jer previše škodi zdravlju.
