BiH uvozi sve i svašta, pa i ono čega posjedujemo u izobilju. Frapantni su podaci o količinama flaširane vode koju BiH uvozi. Iz godine u godinu sve više. A izrazito je bogata prirodnim resursima, piše Večernji list BiH.
Ne može se baš mnogo zemalja pohvaliti pitkom vodom iz slavine. BiH je na uvoz vode za 11 mjeseci prošle godine potrošila više od 210 milijuna maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci UNO-a BiH.
Najviše vode BiH je uvezla iz Srbije, 29 milijuna litara. Šokantna je činjenica da povećavamo uvoz, čak i drvnih sortimenata, sirovih drva, ali i finalnih proizvoda. Nevjerojatno je da je u BiH uvezeno sirovog, neobrađenog drva, dakle i trupaca, više od 206 milijuna kg, odnosno u vrijednosti od 78 milijuna KM. Više od polovine izvezenog drva iz BiH otišlo je u Kinu, u novcu oko 15 milijuna KM. Iako se smatra da je BiH prva po šumskom bogatstvu na Balkanu, ovi podaci alarm su za uzbunu jer otvaraju mnoga pitanja. Uz trupce, uvozimo i čačkalice, pa se mnogi pitaju zar barem takav finalni proizvod ne možemo proizvesti od domaće sirovine. Podaci UNO-a BiH pokazuju da smo 2022. uvezli na milijune čačkalica. Najviše, čak polovinu ukupnog iznosa, iz daleke Kine. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih deset mjeseci prošle godine pokazuju da su satovi, papir, žlice i vilice, razni proizvodi od kože samo neke od stvari koje BiH uvozi s Filipina, iz Azerbajdžana, Bangladeša…
U devet mjeseci prošle godine uvezeno je proizvoda iz prehrambene i agroindustrije u ukupnoj vrijednosti od 3,2 milijarde KM, što je povećanje od 748,7 milijuna KM ili 30%, stoji u Infokomu, glasniku VTK. Žitarica je uvezeno u ukupnoj vrijednosti od 253,9 milijuna KM, što je povećanje od 100,2 milijuna ili 65% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Od žitarica smo najviše uvozili pšenicu i suražicu u vrijednosti od 140,8 milijuna KM (najviše iz Mađarske, Srbije i Hrvatske) i kukuruz u vrijednosti od 93,5 milijuna KM (najviše iz Srbije i RH).
Proizvoda na bazi žitarica uvezeno je u vrijednosti od 215,7 milijuna KM, što je povećanje od 36,3 milijuna KM ili 20%. Od ove skupine proizvoda najviše uvozimo kruh, peciva, kolače, kekse i ostale pekarske proizvode u vrijednosti od 137,6 milijuna KM, i to najviše iz Srbije, Hrvatske i Turske. Meso smo uvezli u vrijednosti od 302,8 mil. KM, što je povećanje od 73,1 milijuna ili 32% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
U najvećoj vrijednosti uvezli smo goveđe meso, svježe ili rashlađeno, i to u vrijednosti od 188,1 milijun KM, a najviše iz Italije, Nizozemske, Poljske i Njemačke. Voda i pivo i dalje imaju lošu pokrivenost uvoza izvozom. Potrebno je jačati svijest o kupnji domaćih proizvoda i značaju kupnje domaćih proizvoda za ekonomiju BiH.