Ožujak je mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva kada se pojačano radi na osvještavanju važnosti ranog otkrivanja i prevencije. Mnogi, naime nisu svjesni da se rak debelog crijeva u najvećem broju slučajeva ne bi dogodio jer se može spriječiti s dva ključna koraka - odmah promijenite ono što jedete i napravite jednu pretragu koja je uz to i terapijska. Ako vam se bliži 50., iako neugodna, ova pretraga može biti ključan korak koji će vam spasiti život, piše Živim.hr.
Utječu i životne navike
- Kolonoskopija (medicinski postupak koji omogućava detaljan pregled unutrašnjosti debelog crijeva) metoda je izbora za radnu dijagnostiku ove zloćudne bolesti, kada je uspjeh liječenja i preživljenje značajno bolje nego kad se bolest raširi. Što je još bolje, kolonoskopija omogućuje ranu dijagnostiku i uklanjanje tzv. premalignih izraslina sluznice debelog crijeva (polipa - adenoma), čime se u potpunosti prekida zloslutni slijed adenom - karcinom. Polip je izraslina koja se razvija u sluznici debelog crijeva. Postoji nekoliko različitih vrsta polipa debelog crijeva, a neće se svi pretvoriti u rak. Čak ni kod onih koji bi se jednog dana mogli pretvoriti u rak to nije nužno zajamčeno. Oni jednostavno imaju potencijal, zato se smatraju "prekanceroznim", a njihovo traženje tijekom kolonoskopije standardni je dio probira raka debelog crijeva - kaže gastroenterolog prim. dr. Hrvoje Iveković za novi broj Doktora u kući.
Dodaje i da ne postoji rak crijeva, već samo nepravodobno napravljena kolonoskopija. Ona se svima s prosječnim rizikom savjetuje napraviti u dobi od 50. godina. No, postoje i neki koji imaju povišen rizik - kolorektalni karcinom u obitelji, oboljeli od upalnih bolesti crijeva, oni koji u prehrani jedu mnogo crvenog mesa, pržene i prerađene hrane, a malo voća i povrća... te je za njih preporučena dob za početak probira na rak debelog crijeva još i niža, no to se individualno određuje u dogovoru s liječnikom.