Malo tko se nije barem jednom u životu zapitao kako je to doživjeti stotu. Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, tijekom ove godine mirovinu je primalo pedesetak osoba koje su napunile sto ili više godina života. Prema podacima Federalnog zavoda MIO, čak 32 umirovljenika u Federaciji BiH imaju više od 100 godina starosti i nalaze se u najstarijoj kategoriji, piše Večernji list.
Način na koji se živi
U životnoj dobi od 80 do 89 godina ima 47.777 umirovljenika, a u kategoriji od 90 do 99 godina 3221. Među 258.000 korisnika prava na mirovinu Fonda MIO RS-a nalaze se i 22 koja imaju više od 100 godina. Što treba napraviti, kako živjeti? Jesu li za duljinu života odgovorni isključivo geni koje nosimo u sebi, ili veću ulogu u tome ima sam način na koji živimo?
Žarko Šantić, profesor s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Kristina Galić s odjela za plućne bolesti i tuberkulozu SKB-a Mostar napravili su istraživanje o ulozi prehrane i životnih navika u dugovječnosti čovjeka. U ovom istraživanju sudjelovale su 32 osobe starije životne dobi, a svi su navršili 95 i više godina. Od ukupno 32 dugovječnih ispitanika 11 je muškaraca i 21 žena. Poseban naglasak u istraživanju je stavljen na ispitanike koji su imali više od sto godina i to su 4 žene i jedan muškarac. Svi su rođeni, živjeli i zdravstveno praćeni na terenu općine Široki Brijeg. Naime, za ovo istraživanje uzeti su podaci o životima Jele Mabić rođene 1915. godine, Mirka Ljubića – Jokić (1911. - 2016.), umro u 106. godini života, Cvite Ćavar (1911. - 2016.), umrla u 106. godini, Ruže Pinjuh (Telović) (1915. - 2015.), umrla u 101. godini života, i Matije Knezović (1911. - 2014.), umrla u 104. godini. Općina Široki Brijeg prema popisu iz 2013. godine imala je 28.929 stanovnika. Izvor podataka je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Pored kontakta s ispitanicima i članovima njihovih obitelji, napravljen je uvid u matične knjige svih župskih ureda na terenu (zbog provjere točnosti podataka). “Od ukupnog broja ispitanika (32) bilo je 6 pušača, od čega je jedna žena i 5 muškaraca, nije bilo alkoholičara, a svi su povremeno pili 1-2 čaše vina. Svi su bili u tijeku života dosta tjelesno aktivni (10 - 12 sati dnevno)”, navodi se u spomenutom istraživanju pod nazivom “Uravnotežena prehrana u službi zdravlja, prevencije bolesti i doprinosa dugovječnosti”. Zanimljivo je naglasiti ulogu hrane kroz njih život. Naime, kako su rekli za ovo istraživanje, hranili su se onim što su sami uzgojili. Prvenstveno su to bile žitarice, kao i različito povrće i voće (bez herbicida, fungicida, insekticida). Meso su u prosjeku konzumirali jednom tjedno,a jaja, mlijeko i sir jeli su češće. “Oni nisu imali srčanih niti teških kroničnih bolesti tijekom života. Tegobe njima nastaju poslije 98 i više godina u vidu opće slabosti, otežanog i nesigurnog kretanja, otežanog disanja, kašljucanja i drugo. Jedna s navršenih 98 godina je uspješno operirana poslije frakture bedrene kosti”, ističe se u istraživanju. Kako kažu, po stare dane češće su bili sami s brojnim poteškoćama u životu. Ali su imali radost u srcu, ljubav, strpljenje i mir u duši.
Jede što uzgoji
Vjerski osviješteni i duhovno ispunjeni sprečavali su usamljenost i depresiju. Iako nije sudjelovao u spomenutom istraživanju, jedan od Širokobrijeških stogodišnjaka je i Mijo ili Mijat Martinović, koji je 13. rujna proslavio svoj stoti rođendan. I on se cijeli život bavio poljoprivredom, sadio je duhan, krumpir i povrće, a jeo ono što je uzgojio. Za lijekove nikada nije dao novac. Ne sjeća se da je ikada bio bolestan. U svojih sto godina jednom je bio kod liječnika jer ga je udarila cjepanica kada je cijepao drva te da ga je jako boljelo. Spomenuto istraživanje je pokazalo jasnu poveznicu između prehrane, tjelesne aktivnosti i duljine života među ljudima u zapadnoj Hercegovini.
Sukladno tome u spomenutom istraživanju stoji kako je ljudskom organizmu prijeko potrebno oko 60-ak različitih organskih i anorganskih tvari, i to u malim količinama od nekoliko mikrograma do nekoliko grama. “U prehrani je potrebna redukcija zasićenih masnih kiselina, šećera, kuhinjske soli, bijelog brašna, bijele riže i crvenog mesa koje treba zamijeniti bijelim (perad) i ribom. Uzimati 1,5 - 2 litre tekućine za žene, 2 - 2,5 litre za muškarce i prema želji do 2 dl crnog vina poslije jela. Promicati mediteranski način prehrane s maslinovim uljem uz redovitu tjelesnu aktivnost. Maslinovo ulje s jednostrukim i višestrukim nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom, ima blagotvoran učinak na zdravlje, smanjujući razinu kolesterola prevenira bolesti krvožilnog sustava. Starenjem se smanjuje tjelesna aktivnost, smanjuje se bazalni metabolizam i energetske potrebe. Uravnotežena prehrana uključuje unos biljnih vlakna (15 - 25 g), minerala, posebno kalcija i vitamina B6, B12 te D vitamina koji ima veliki značaj za zdravlje i imunološki sustav. Starije osobe se malo izlažu suncu pa je proizvodnja D vitamina u koži smanjena. Smanjuje se potreba za makronutrijentima, a povećava za mikronutrijentima”, ističe se u istraživanju. Zaključeno je i kako danas u svijetu sve više osoba, posebno ženskog spola, doživi 100 godina. Obično na 8000 do 10.000 stanovnika živi jedan stogodišnjak. Zanimljivo je što oni imaju zajedničko. Omjer 100-godišnjaka na 10.000 stanovnika je u SAD manje u odnosu na druge razvijenije zemlje svijeta. U SAD-u na 10.000 stanovnika postoji 1,73, u Švedskoj 1,92, u V. Britaniji 1,95, u Francuskoj 2,75 i najviše 3,42 stogodišnjaka živi u Japanu (6).
