Europska unija ne pripada samo državama članicama, nije to njihovo vlasništvo, nego trebamo imati više članica u EU – poručio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker jučer u Skopju, na početku svoje turneje po državama zapadnog Balkana koje pregovaraju ili žele pregovarati o članstvu u EU.
Spor Makedonije i Grčke
Ta poruka, izrečena na konferenciji za novinare s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom bit će i lajtmotiv cijele Junckerove balkanske turneje: nakon što je njegova Komisija objavila novu strategiju koja Crnoj Gori i Srbiji otvara mogućnost da najranije 2025. uđu u EU, Juncker na terenu želi liderima svih šest država u jugoistočnom susjedstvu Hrvatske prenijeti ohrabrujuću i optimističnu poruku.
Makedonija je među tih šest iznimno važna jer, s novom vladom premijera Zaeva, čini dosad najveće napore da udovolji Grcima oko njihova protivljenja imenu Republike Makedonije i tako ukloni grčki veto koji Makedonce već godinama sprečava da započnu pregovore o članstvu. Juncker jučer nije želio pred novinarima u Skopju govoriti puno o dijalogu Skopja i Atene oko novog imena za Republiku Makedoniju, samo je spomenuo da je vlada premijera Zaeva učinila veliku i važnu gestu kad je sklopila sporazum s Bugarskom i da se nada da će se slično dogoditi i s Grčkom.
– Ne želim držati lekcije, s razlogom se sustežem od komentiranja pitanja imena. Vi napravite svoj posao s Grčkom, a Grci će napraviti svoj posao prema vašoj zemlji i stvari će se pokrenuti – rekao je Juncker.
Balkansku turneju, koju je započeo jučer poslijepodne u Skopju i sinoć u Tirani, Juncker danas nastavlja u Beogradu, gdje će večerati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, prenoćiti i sutra nastaviti razgovore s premijerkom Srbije Anom Brnabić, da bi istoga dana produljio dalje u Podgoricu. Ondje će se susresti s premijerom Duškom Markovićem i govoriti u parlamentu Crne Gore.
Iz Podgorice potom leti u Sarajevo, gdje će mu se pridružiti i Federica Mogherini, visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku. Povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn pridružio se Juncker već sinoć u Tirani i s njime je na svim daljnjim postajama balkanske turneje.
U Sarajevu se Juncker sastaje s članovima Predsjedništva BiH Draganom Čovićem, Bakirom Izetbegovićem i Mladenom Ivanićem, također se obraća i zastupnicima obaju domova Parlamentarne skupštine BiH, ali najvažnije za BiH je to što će Junckeru biti uručeni odgovori na upitnik Europske komisije, što je korak koji Bosnu i Hercegovinu približava dobivanju kandidatskog statusa za članstvo u EU. Nakon Sarajeva, Juncker putuje u Prištinu.
Reforma Bosne i Hercegovine
Prije ovog posjeta, i Juncker, kao i Mogherini i Hahn, dobro su saslušali sva uvjeravanja iz Hrvatske i od hrvatskih političara u BiH o tome da je nužna reforma izbornog zakonodavstva u BiH koja bi zajamčila ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda, no izvori iz Komisije kažu za Večernji List kako ne očekuju da će Juncker dati jasnu podršku tim hrvatskim nastojanjima.
Može se očekivati da spomene nužnost reforme izbornog zakonodavstva u BiH prije jesenskih izbora, na što uostalom bh. političare obvezuju i presude Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, no Komisija je, tvrde izvori, još daleko od prihvaćanja hrvatskog stava da treba jačati konstitutivnost Hrvata.
Institucionalno, u Komisiji i dalje postoji stav da u BiH treba podržati socioekonomske reforme i “unaprijediti građanski element, a smanjivati elemente etničke prirode”, kako su to Komisijini dužnosnici znali sročiti na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta kad su se vodile rasprave o BiH.
