Kada su domaćini Talijani saznali što će biti tema ovogodišnjeg bosanskohercegovačkog paviljona na najstarijoj i najprestižnijoj izložbi - Venecijanskom bijenalu, izrazili su pozitivno čuđenje. Zašto? Zato što su do sada BiH predstavljale isključivo dvije teme - rat i siromaštvo. Ove godine nešto posve drugo - "Mjera mora" Ljubušaka i profesora s Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru Stjepana Skoke potpuno odskače od dosadašnjeg kukumakanja, prenemaganja i traženja pomoći.
Europske integracije
Nekoliko je osnovnih elemenata zašto nedavno svečano otvoreni bh. paviljon u venecijanskoj palači Zorza, a koji će biti postavljen do studenoga ove godine, ima svoje vrijednosti.
Prije svega europske integracije. Bosna i Hercegovina nedavno je, unatoč svim problemima, zavadama i podmetanjima, dobila "zeleno svjetlo" od Europske unije za otvaranje pregovora glede članstva. Aktualni postav bosanskohercegovačkog paviljona govori kako Hercegovina i Bosna tamo zaista pripadaju. Jer ti eksponati su više od predmeta. Oni su neka vrsta našeg DNK. Ono što smo bili jučer. Što smo danas. I čemu stremimo u budućnosti. A to je biti dijelom europske obitelji.
Drugi element je uključivost i suradnja. U vremenima kada je lako rušiti mostove dijaloga. Kada je lako uperiti prstom u drugog. Kada prevladavaju galama i zavada, Mjera mora je plovila posve drugim smjerom - uključivanja i povezivanja. Tako je projekt iz Mostara oko sebe okupio umjetnike od Sarajeva, Banje Luke pa do Zagreba. Istodobno, jedan od eksponata kovali su kreševski majstori.
Osim toga, nositelji projekta su Sveučilište u Mostaru i Muzej moderne umjetnosti. Ne bez razloga, veliki francuski akademik i spisatelj Amin Maalouf jednom je prigodom napisao kako se naša ljestvica vrijednosti može temeljiti samo na poštivanju znanosti, kulture i obrazovanja. Tko to ne razumije, promašio je 21. stoljeće.
Povratak korijenima
Četvrti element je da je ovo prvi put da se Bosna i Hercegovina na ovoj velikoj i važnoj svjetskoj izložbi ne predstavlja s temom rata ili siromaštva. Upravo suprotno, predstavlja se s temom mora, nade, povezivanja ljudi... Zasluge za to, osim autora Stjepana Skoke, ima i nacionalni povjerenik Marin Ivanović, ali i cijeli tim ljudi koji su uključeni u taj projekt.
I posljednje, bh. paviljon pokazuje i mediteranski identitet Hercegovine. Iako hercegova zemlja ima samo nekoliko kilometara neumske obale, njezino zaleđe je istinski Mediteran. Mostarac Predrag Matvejević u svom čuvenom Mediteranskom brevijaru, koji je preveden i na talijanski jezik, napisao je kako Mediteran seže sve tamo dokle raste maslina. Tako, prije svega, Hercegovce ovaj projekt vraća korijenima. Vraća pomalo zaboravljenom i zapostavljenom mediteranskom identitetu.
Tema ovogodišnjeg Venecijanskog bijenala je "Stranci posvuda", a Skokina Mjera mora pokazuje da u ova nesigurna vremena ratova, kriza, prirodnih nepogoda, epidemija, nepovjerenja, etiketiranja upravo Hercegovina nudi nešto posve drugo. Nudi okupljanje. Dijalog. Slušanje. Uključivanje drugih. Nudi mir i dobro!
