Park prirode Hutovo blato kod Čapljine ures je ne samo države u kojoj se nalazi nego cijelog Mediterana. Nažalost, ovom biseru prirode prijetnja su postali požari, ali i nestanak vode. Dok prilazimo Karaotoku, s lijeve strane u siječnju opožarene livade, na pristaništu nasukane brodice. Nema ni vode.
Piše: Dušan Musa - Večernji list
Trenutačno stanje nakon dvaju nedavnih požara u kojima je opožarena površina od 103 hektara i nemogućnosti pružanja turističkih usluga opisuje Nikola Zovko, direktor JP Park prirode Hutovo blato. - Zaista smo zabrinuti za budućnost Hutova blata, osobito s aspekta niskog vodostaja, nema voda, dotoka, ničega. Imali smo najave nekoliko skupina, no plovnost je jako upitna. Nemoguće je da naše brodice plove ovim kanalima i rijekom Krupom. Ne znam kako će se ovo završiti, djelomično stanje povezujemo i s klimatskim promjenama i zahvatima u Gornjim horizontima. Ovom se problemu treba prići studiozno i vidjeti o čemu se zaista radi kako bi se moglo intervenirati - kaže za Večernji list Zovko. - Podzemlje se, izgleda, ranijih godina više punilo pa je ipak bilo vode u izvorišnim zonama, toga je očito sada sve manje. Zbog niskog vodostaja i puno suhe tvari Hutovo blato postalo je jako rizično što se tiče požara. Imali smo ih nekoliko, istina, manjih, te jedan malo veći. Šteta je da nemamo mogućnosti prići ozbiljnijoj revitalizaciji koju planiramo. Planom upravljanja i akcijskim planom sve smo pripremili, ali nemamo sredstava prići ekonomskoj revitalizaciji Hutova blata - kaže Zovko. Pitamo je li se možda radilo o piromanima, namjernom podmetanju, može li se uvesti bolja kontrola. - Bilo što da je posrijedi, očito se radi o lokalnom stanovništvu koje iz nekih samo njemu znanih razloga potpaljuje trsku ne razmišljajući da se to po vjetru otme kontroli. Ljudi, posebice stočari, oduvijek su potpaljivali trsku radi obnove vegetacije, ispaše stoke, no tada je stoke bilo puno više, livade su se kosile, vatra se nije mogla prenositi pa šteta praktički nije ni bilo. Danas, budući da je sve zaraslo u trsku, požari se lako otmu kontroli i prave goleme štete - kaže. A nadzorne kamere? - Imamo to u planu, morat ćemo uvesti videonadzor. S aspekta sprječavanja požara, to je dobro, a s aspekta zaštite intimnosti posjetitelja nije. U svakom slučaju, videonadzor treba biti u funkciji prevencije požara - kaže Zovko za Večernjak.
Rekordan broj jedinki
- Bez obzira na sve probleme, nadamo se da će Hutovo blato opstati - kaže Zovko. Iz trenutačno nevesele situacije u Hutovu blatu za kraj i jedna optimistična informacija koja ilustrira njegovu nezamjenjivu ulogu na JI Europe - tijekom zimskog prebrojavanja ptica u siječnju zabilježen je rekordan broj jedinki.
Kompletan članak čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
